Stanje i perspektive hrvatskih udruga kulture u Vojvodini bila je tema prvog ovogodišnjeg susreta predstavnika hrvatskih kulturnih udruga u Vojvodini koji je održan 18. travnja 2015. godine u Srijemskoj Mitrovici, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem.O temi je govorila Katarina Čeliković, menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, istaknuvši da je prije sedam godina bilo 30-ak udruga kulture dok ih danas egzistira 45. Slična situacija je i s brojem održanih manifestacija.
„Vidljiva je tendencija rasta broja hrvatskih udruga kultura, a samim tim i broja manifestacija. Prije sedam godina održano je 100 manifestacija koje su producirale udruge kulture. Danas je 160 takvih manifestacija. Njih 60-ak je stalnih koje se redovito svake godine održavaju kako u manjim udrugama, tako i u onim većim. Naravno, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko nacionalno vijeće su veliki podupiratelji, inicijatori i motivatori zajedničkih manifestacija. Primjer je manifestacija Srijemci Srijemu koja je ove godine održana treći put. Važno je primijetiti da ponegdje dolazi do malog zamora entuzijazma među našim ljudima na terenu, a ima udruga koje mogu vrlo uspješno samoodrživo raditi. Za to ima dobrih primjera. Turizam, poljoprivreda, kao i neki drugi projekti, na koje apliciraju udruge, mogu upravo značiti samoodrživost. Udruge su pred velikim izazovima i važno je što više djece i mladih uključiti u njihov rad. Svaki ovaj susret ima veliki značaj, a predstavnici udruga trebali bi se sastajati više od dva puta godišnje – kako bi se bolje upoznali, pružili pomoć i podršku jedni drugima“, istaknula je Katarina Čeliković.
Kao primjer dobre prakse nazočnim predstavnicima hrvatskih kulturnih udruga predstavilo se HKPD Matija Gubec iz Tavankuta. Tavankutska priča promovira ne samo kulturnu baštinu nego i razvoj ruralnog turizma. Najpoznatiji su, naravno, po slamarkama koje prave brojne umjetnine u tehnici slame. Da primjer Tavankuta posluži kao dobar uzor i drugim selima gdje djeluju i rade hrvatske kulturne udruge, kako bi zajedničkim nastupom stvorili jednu novu turističku mapu u Vojvodini, govorio je Ladislav Suknović, predsjednik HKPD Matija Gubec iz Tavankuta: „Kada bismo objedinili sve aktivnosti koje hrvatske kulturne udruge rade na terenu Vojvodine, a koje su kompatibilne, mogli bismo stvoriti konkurentnu priču o seoskom turizmu. Mislim da hrvatska sela u Vojvodini mogu ponuditi kvalitetnu turističku priču, a kroz to napraviti samoodrživi princip funkcioniranja udruga u tim selima. No, na žalost, sve povezuju slični problemi – s tekućom infrastrukturom i velikim odljevom življa sa sela. Zajedničkim snagama možemo podijeliti te probleme, možemo vidjeti kako to drugi rade i samo preslikati neka rješenja u svoja sela i na taj način podići entuzijazam u žitelja i članova udruga. Bitno je naći adekvatan tim koji će raditi, okupljati žitelje i članstvo i poraditi na turističkoj ponudi. Time ostvariti barem minimalan prihod, a udruge bi trebale što više aplicirati s projektima na fondove koji su im dostupni. Tim ukupnim financijskim snagama može se napraviti jedna samoodrživa priča svake udruge, kao i zajednice koje žive u tim selima.“
Dogovoreno je da se sastanak predstavnika udruga održi polovicom svibnja u Tavankutu, do kada bi predstavnici svih udruga trebali dostaviti konkretne prijedloge turističke ponude, koja bi bila predstavljena kao jedinstvena ponuda upućena svim turističkim zajednicama.
Jedna od preporuka sa susreta hrvatskih kulturnih udruga bila je potaknuti mlade da se uključe u rad udruga, kao i da udruge, čije je članstvo malobrojno, pokušaju osmisliti nešto relaksirajući program: „Kroz aktivnosti u udruzi razvijamo osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu, osnažujemo taj osjećaj i djelujemo na očuvanju našeg kulturnog identiteta. Potrebno je smanjiti onu vrstu nelagode koja još uvijek postoji u pojedinim mjestima kada se Hrvati očituju o svojoj nacionalnoj pripadnosti, o svojoj kulturi, jeziku. Ova vrsta redovitog druženja s članovima udruga treba biti zadovoljavajuća i relaksirajuća, a ne obveza. Pred nama je sjednica HNV-a na kojoj bismo trebali raspisati natječaj za dodjelu sredstava u oblasti kulture. Apeliram na udruge da pokušaju ispitati strukturu svojih programskih aktivnosti – fokus projekata treba biti na jačanju kohezije, osjećaju pripadnosti hrvatskome narodu. To je jedan od načina da se članstvo udruge omasovi i uključe mladi ljudi – treba im omogućiti da im na tim susretima bude ugodno, da se lijepo osjećaju“, istaknuo je predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić.
Na susretu su predstavnici udruga imali priliku davati i prijedloge. Jedan od prijedloga upućen je sudionicima od Ivana Karana, predsjednik HKD-a Vladimir Nazor iz Stanišića, a predlaže se da vodeće prezentacije sa susreta hrvatskih kulturnih udruga budu dostupne i drugim zainteresiranima, a ne samo onima koji su došli na taj skup. Prijedlog je da se obje prezentacije, u elektroničkoj formi postave na internet. Karan je HNV-u i Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata predložio i pokretanje manifestacije od značaja za cijelu hrvatsku zajednicu: „O tome pričamo već gotovo tri godine. Prijedlog je da se održava manifestacija od značaja za cijelu hrvatsku zajednicu. Smotra, npr. Republička smotra hrvatskih folklora i smotra dječjih hrvatskih kazališta. Mislim da je potrebno da kao i druge manjinske zajednice imamo manifestaciju na razini cijele zajednice, jer to mnogo ozbiljnije zvuči kada se razgovara s državnim tijelima u svezi s financiranjem. Ta smotra trebala bi biti natjecateljskog karaktera, jer se na velikom broju natječaja traže rezultati s natjecanja. Mislim da je prolaznost hrvatskih društava na općinskim smotrama i zajedničkim lokalnim i pokrajinskim nedovoljna, zbog jake konkurencije, velikog broja drugih društava drugih nacionalnih manjina“, rekao je Ivan Karan.
Kao ravnatelj NIU Hrvatska riječ uputio je poziv svim udrugama da obavještavaju tjednik o svim svojim aktivnostima koje bi se u formi kratkih vijesti u elektroničkom obliku, objavljivale na novim internetskim stranicama gdje se vijesti dnevno ažuriraju.
Generalna ocjena svih sudionika je da je održavanje ovakvih susreta, koji su počeli 2009. godine, pozitivno i korisno. To je način da se razmijene iskustva, ostvare novi kontakti i stvore nove ideje za neku zajedničku suradnju: „Vjerujem da će se nastaviti praksa održavanja ovakvih susreta u različitim mjestima. Drago mi je što smo se danas u Srijemskoj Mitrovici u Hrvatskom domu mogli susreti s predstavnicima hrvatskih udruga iz cijele Vojvodine. Susreti su se pokazali kao vrlo korisni, jer na taj način upoznajemo jedni druge, rad ostalih udruga i produbljujemo buduću suradnju“, izjavio je Krunoslav Đaković, predsjednik HKC Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice.
Tijekom drugog dijela radnog sastanka ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov govorio je o izazovima kulturnog amaterizma u Vojvodini: „Najveći broj sadržaja kulture dolazi iz onoga prostora iza kojeg stoji amaterizam. Kulturna scena vojvođanskih Hrvata još uvijek je nerazvijena. Mali je broj profesionalnih institucija. Mali je broj onih radno angažiranih, a plaćenih za poslove koji se odvijaju unutar hrvatske kulturne scene. U tom kontekstu moramo s vremena na vrijeme pitati se kako stoji s amaterizmom. Ima li određenih problema, određenih zamora? Postoji li nešto što može biti u funkciji razmjene pozitivnih primjera? Moramo razmišljati o tome na koji se način zasićenje može nadomjestiti i što bi moglo uraditi Hrvatsko nacionalno vijeće i ZKVH, kako bi se problemi koji dolaze iz tog segmenta, mogli pozitivno riješiti. Važno je porazgovarati o tome što je amaterizam danas, pred kakvim je izazovom i s kojim se problemom suočava, kao i na koji način je to moguće razrješavati.“
Tekst: Hrvatska riječ (Suzana Darabašić)
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros