Tročlano povjerenstvo - kojim je predsjedavao dr. sc. Slaven Bačić, te ostalih dvoje članova Nela Tonković i Vladan Čutura - imali su zadatak od 41 naslova odabrati najbolju knjigu 2011. godine. Sukladno njihovim profesionalnim i znanstvenim interesima svaki je član povjerenstva pratio određene segmente knjiga - znanstveno-publicistička, književna djela te vizualno-likovno oblikovanje knjiga.
Povjerenstvo je dobilo na uvid i pregledalo 41 knjigu tiskanu na hrvatskom jeziku u 2011. godini, od kojih su iz područja književnosti 22 (poezija - 6, drame - 2, kratka proza - 5, knjige za djecu - 4, nabožna književnost - 3, književna kritika - 1, memoari -1) i 18 knjiga s područja znanosti i publicistike (povijest i leksikografija - 6, književna znanost - 3; kulturno-crkvena povijest - 2; etnografija - 6; politika - 1).
Članovi povjerenstva uvrstili su u uži izbor 16 knjiga, potom su se odlučili za njih 7 da bi na koncu i odabrali knjigu koja će biti nagrađena.
Kada je rije o likovnoj opremi najbolje knjige u 2011. godini, povjerenstvo je naglasilo kako ona „prati dobro utvrđene standarde, osobito u prijelomu teksta. No, njezin nenametljivo riješen sadržaj ipak ponešto skriva dovitljivost i inventivnost naslovnice, koja je tipografski jedna od znatno razigranijih i originalnijih. Na ovaj način istaknuto, ime autora tako je prvi element koji zadržava pažnju promatrača i usmjerava je na suštinu - u ovom slučaju, suština nije predana žitnom polju koje je ovdje samo podloga, niti naslovu koji se čini ponešto nevažnim. Bit je, pak, autor sam i njegovo je ime s pravom dominantan motiv naslovnice.".
Samo, pak, odluka i obrazloženje povjerenstva glasi: „Ove smo godine odlučili dodijeliti nagradu knjizi eseja Vojislava Sekelja 'Kako se branilo dostojanstvo'. Zbirka je to uvodnika, polemičkih tekstova i komentara objavljenih u subotičkim listovima Glas ravnice i Žig tijekom 90-ih godina XX. stoljeća, u vremenima kada se normalna i uobičajena svakodnevica raspadala pod naletom ondašnje nesretne politike. Ipak, autor se ovih eseja na nizu mjesta uspio ludički i s dozom inteligentnog humora obračunavati s tim nesretnim vremenom. Upravo ova zbirka, s vremenske distance, djeluje poput skupljenih fragmenata toga vremena, čiji ostaci su, nažalost, i danas živi. No, rijetko se danas susrećemo s ovakvim tipom kritičke misli, pa je Sekeljeva knjiga višestruko vrijedna, možda najvrjednija kao zbirka eseja kritičke kulture sjećanja".
