Naklada nacionalnih zajednica u Vojvodini, a među njima i naklada vojvođanskih Hrvata, predstavljena je od 28. veljače do 5. ožujka 2014. godine na štandu Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje XX. međunarodnom Salonu knjiga u Novom Sadu. Uz postavku izdanja, u organizaciji Tajništva održana su i predstavljanja knjiga, te su tako izdanja vojvođanskih Hrvata – knjiga i periodičnih publikacija ZKVH–a, NIU „Hrvatska riječ“ i drugih nakladnika predstavljena 2. ožujka 2014. godine. Na središnjoj bini predstavljene su serijske publikacije u vidu časopisa, godišnjaka i zbornika, a među nakladnicima, predstavljeni su u ovom smislu i Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“, Hrvatska čitaonica i Hrvatsko akademsko društvo.
Naklada knjiga na hrvatskom jeziku u proteklih nekoliko godina sve je na višem stupnju kada je riječ o kvaliteti, istaknuo je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) Tomislav Žigmanov. Ona se očituje u segmentu koji je do sada bio podzastupljen unutar hrvatske književnosti u Vojvodini – u znanosti i publicistici. Naime, postoji relativno stalno, kvalitetno i brojno, obimno književno stvaralaštvo, ali izostaje obrada, prezentacija i kritičko čitanje toga stvaralaštva. Međutim, kada je riječ o manjinskim zajednicama, pa tako i hrvatskoj, postoje ograničenja, skreće pozornost Žigmanov.
„Manjinske zajednice u Vojvodini mahom imaju po jedan časopis, jednog nakladnika, jednu vrstu uređivačkog koncepta. U takvim situacijama postoje brojni izazovi, tko sve može biti dionik toga, što sve može biti objavljivano i na koji način to sve može biti predstavljeno.“
Jedan broj književnih stvaralaca pokrenuo je književni časopis „Nova riječ“, u kojem se u manjem obujmu, ali uz zahtjevniji uređivački koncept, promišljenije i više kritički tematiziraju djela vojvođanskih Hrvata, dodao je Žigmanov.
„Pokušali smo, s jedne strane, predstaviti ne opuse pojedinaca nego književnu scenu. Ne želimo biti predstavljači opusa velikih, poznatih stvaralaca, protiv kojih naravno nemamo ništa, nego da pokušamo vidjeti što sve na sceni postoji, razvijeno je, a relativno nepoznato, i traži određenu vrstu pažnje.“
Do sada je u ovom književnom časopisu među ostalim predstavljeno novo „žensko pismo“ u Vojvodini, s pjesmama bunjevačkih, šokačkih i srijemskih spisateljica, te blok o novom pjesništvu na šokačkoj ikavici.
U nakladi NIU „Hrvatska riječ“ od 2005. godine objavljeno je više od 50 naslova različitih književnih rodova, rekao je v. d. urednika nakladničke djelatnosti ove ustanove Zvonko Sarić. „Naše su knjige napisane na standardnom, književnom hrvatskom jeziku. Također je važno naglasiti da ova djela karakterizira prije svega njihova književna kvaliteta. Tu je suvremeni i moderni senzibilitet, u pitanju su otkrivanja novih svjetova duhovnosti, stanja duha autora, iskazanih u susretima riječi. Ali, ova djela su istodobno i zrcala vremena u kojem živimo.“
ZKVH je u okviru Godine hrvatskih velikana izdao i knjigu sabranih pjesama Alekse Kokića.
„Iako je živio samo 27 godina, ostavio je iza sebe bogati opus. To možemo vidjeti po ovoj knjizi. Ali, bez obzira na to, do sada je bio prilično neistražen i kritički neiščitan. Nadam se zato da će ova knjiga biti dobro polazište svima koji se u budućnosti žele baviti Kokićevim pjesništvom. Knjiga je, ako ništa drugo, skroman doprinos da se Kokić upozna i s druge strane i na novi način“, pojasnila je autorica zbirke Željka Zelić.
Kada je riječ o periodici, svoje mjesto kao relevantni izričaj zauzeo je Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda, a prošle je godine izašao i novi svezak Leksikona podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca, XII. po redu. Također, Hrvatska čitaonica nastavlja s praksom izdavanja zbornika radova sa svojih stručno–znanstvenih sastanaka u okviru Dana Balinta Vujkova.
Bibliografije u kulturnim prostorima svih zajednica, jesu osnova kroz koju se vidi koliko je određena kultura sređena i organizirana i koliko se u kulturi poznaje ono što je njezino, podsjetio je profesor Tomislav Žigmanov.
Tekst: Siniša Jurić
