U sunakladništvu Šokačke grane iz Osijeka i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata sredinom studenoga 2014. godine, u tiraži od 400 primjeraka, iz tiska je izašao zbornik naslovljen „Šokci : Bunjevci : Panonija – Europa“. U njemu su objavljeni radovi s osmoga i devetoga Međunarodnog okruglog stola Urbani Šokci: „Panonski kontekst šokačke i bunjevačke kulture i tradicije“ (održanog u Osijeku i Somboru 26. i 27. IV. 2013.) te „Kako se to može biti Europljanin i živjeti u Šokadiji“ (održanog u Osijeku i Somboru 25. i 26. IV. 2014.). Zbornik radova za tisak su priredile prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić i mr. sc. Vera Erl, a urednik je prof. dr. sc. Goran Rem. Na 436 stranica je objavljeno 36 radnji, od čega jedan značajan broj radova potpisuju autori iz Vojvodine, a gotovo polovica za temu imaju neki aspekt kulturnog života Hrvata u Vojvodini.
Sunakladništvo ZKVH-a rezultat je trajnoga programskog opredjeljenja – ono, među ostalim, sadržava i međunarodnu suradnju sa sličnim institucijama iz inozemstva u područjima kulture, umjetnosti i znanosti glede tema koje su od značaja za Hrvate u Vojvodini. Ostvarujući suradnju na ovaj način, ne samo da se usustavljuje i povećava tematiziranje kulturne povijesti i sadašnjosti Hrvata u Vojvodini već se osnažuje i dostupnost takvih napisa u Republici Hrvatskoj. Dodatno je značenje ovakvih pothvata sadržano kroz poruku da je hrvatski kulturni prostor jedinstven te da uključuje i svoje zagranične dijelove.
Sadržaj Zbornika podijeljen je na sedam tematskih cjelina, a završava se zaključkom prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić. U prvome bloku „U sjećanju na Julija Njikoša“ (str. 11-37) objavljena su tri napisa o ovom velikanu tamburaške glazbe iz Osijeka, a među njima je i rad Stipana Jaramazovića, muzikologa iz Subotice, „Moji susreti s Julijem Njikošem“ (str. 19-22). Slijedi dio posvećen temama iz književnosti. Od šest radnji, dvije su izravno navezane na književnu baštinu Hrvata u Vojvodini, a jedna ima posrednu važnost. Riječ je o radnji Tavankućanina Tomislava Žigmanova „Identitetske sastavnice i slike svijeta Bunjevac(=k)a u tri pripovijetke Veljka Petrovića“ (str. 41-52), te radnjama dr. sc. Vlaste Markasović iz Vinkovaca „Panonski obrisi u pjesništvu Slavka Mađera (1922.-1946.), rano preminulog književnika iz Hrtkovaca, (str. 53-64) i Marine Jemrić iz Iloka „Susreti srijemske književne trojke (Antuna Gustava Matoša, Ante Benešića i Ise Velikanovića)“ (str. 65-76).
Treći blok, „U povijesti i kulturi“ donosi devet radnji, od kojih se pet odnosi na kulturnu i povijesnu tematiku Hrvata u Vojvodini: Plavljanin Zvonimir Pelajić autor je radnje „Očuvanje hrvatskog identiteta bačkih Bunjevaca i Šokaca“ (str. 113-124), Ivica Ćosić Bukvin iz Vrbanje „Veze bačkih Šokaca sa Šokcima Srijema, Bosanske Posavine i Srednje Bosne“ (str. 135-144), mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek iz Zagreba „Crkvene pjesmarice, čuvari identiteta Šokaca i Bunjevaca“ (str. 145-168), Sonćanin Zvonko Tadijan „Hrvatske udruge kulture u Bačkoj u tradicijskom i suvremenom kulturnom stvaralaštvu“ (str. 187-194) i na koncu Tomislav Žigmanov potpisuje svoju drugu radnju „Srednjoeuropska franjevačka Provincija sv. Ivana Kapistrana i bunjevačko-šokački kulturni procvat“ (str. 195-209). U četvrtom bloku „U tkanicama“ objavljene su dvije radnje, no one ne referiraju na tematiku vojvođanskih Hrvata.
Peti temat „U tlu i iznad njega“ otvara radnja novinara iz Gibarca Slavka Žebića „Očuvanje šokaštva gibaračkog“ (str. 229-240), nakon čega slijede još četiri napisa o Hrvatima iz Vojvodine: Katarina Dimšić iz Zagreba autorica je teksta „Zlatni novci oko vrata Bunjevki i Šokica“ (str. 247-262), Alojzije Stantić potpisuje dvije radnje na bunjevačkoj ikavici – „Surduk u đurđinskoj pustari“ (str. 263-280) i „Isušivanje dolova u subatičkom ataru“ (str. 307-321), dok je Zvonko Tadijan autor radnje „Toponimi Sonte i okolice – dio šokačke baštine“ (str. 291-300). U šestom bloku „U jeziku“ objavljene su tri radnje, od kojih je za mjesnu hrvatsku kulturu u Vojvodini od važnosti ona dr. sc. Sanje Vulić naslovljena „A. G. Matoš u jeziku o jeziku“ (str. 343-357), dok su u sedmom tematskom dijelu „U pismu“ objavljene četiri radnje, od kojih dvije izravno referiraju na Hrvate u Vojvodini. Riječ je o radnji Katarine Čeliković iz Subotice „Panonska topografija u kalendaru Subotička Danica“ (str. 361-374) te eseju Zvonimira Pelajića „Europski kulturni obzori šokačkog i bunjevačkog identiteta“ (str. 411-425).
Na temelju iznesenoga čini se jasnim zašto smo na početku iznijeli pozitivnu ocjenu glede značaja ovoga Zbornika za mjesni kulturni prostor Hrvata u Vojvodini: osim samoga obima, plijeni i raznovrsna tematika i heterogenost autora te, što je posebno važno, i znanstvena i publicistička relevantnost objavljenih radnji. Posebno treba istaknuti kako jedan broj radnji na teme vojvođanskih Hrvata potpisuju i autori iz Hrvatske, čime znanstvena obradba dobiva i zacijelo dodatnu kvalitetu.
