Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent dr. sc. Ladislav Heka iz Segedina. Publikacija je izišla iz tiska polovicom kolovoza, kao treća knjiga u Biblioteci Prinosi za povijesna istraživanja. Ova povijesna knjiga ima 296 stranica, a sadržaj je podijeljen na dva dijela: Nastanak Hrvatsko-ugarske nagodbe (str. 13-86) i Najznačajnije osobe Hrvatsko-ugarske povijesti (str. 89-284), te dva autorova napisa u vidu Proslova (str. 9) i Pogovora (str. 285) te popis literature (str. 286-295).
Knjiga je nastala korištenjem autorovih ranijih radova objavljenih u hrvatskim znanstvenim publikacijama, a objavljuje se u povodu 150. obljetnice Hrvatsko-ugarske nagodbe. Hrvatsko-ugarska državna zajednica jedna je od najdugovječnijih zajedničkih država dvaju naroda u europskoj ustavnopravnoj povijesti, nastala 1102. krunidbom kralja Kolomana u Biogradu na Moru i potrajala je sve do raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine. Autor napominje kako su tijekom „816 godina zajedničke prošlosti dvije /su/ zemlje i narodi proživjeli različite faze međusobnih odnosa“. U knjizi predstavlja „temelje nagodbenoga zakona te neke od hrvatskih državnika, političara i dužnosnika koji su odigrali značajnu ulogu u hrvatsko-ugarskoj državnoj zajednici. Među njima su obitelji Zrinski, Gorjanski i Grašalkovići, nadbiskup i državnik Ivan 'Vitez' od Sredne, veliki župan i pjesnik Josip Rudić Aljmaški, veliki župan, ministarski savjetnik i pisac Mirko Bogović, ban i književnik Ivan Mažuranić, ugarski premijer i hrvatski ban Karlo Khuen-Héderváry, rektor, političar i pisac Franjo Marković, te biskupi Josip Juraj Strossmayer, Ivan Antunović i Matija Pavao Sučić.“ U svom pogovoru on dodaje kako bi „ popis osoba mogao je biti znatno dulji, ali smo se po vlastitu odabiru opredijelili za gore navedene. Naglasak je stavljen na osobe koje su djelovale u poslijenagodbenome razdoblju, a osobito je istraživana njihova aktivnost u Ugarskom parlamentu.“
Knjigu je uredila Katarina Čeliković, likovna oprema djelo je Darka Vukovića, a izdavanje ove knjige novčano je pomogao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
ZKVH
