U prepunoj čitaonici Gradske knjižnice u Subotici 17. ožujka 2014. godine obilježena je 100. obljetnica smrti Antuna Gustava Matoša, jednog od najzanimljivijih književnika u novijoj povijesti hrvatske književnosti koji je za sebe rekao da je Bunjevac podrijetlom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem. Matoš, promotor modernih kretanja u hrvatskoj književnosti, bio je pravi moderni svjetski putnik, građanin svijeta s jakom nacionalnom sviješću. „Putovanje – evo, to je poezija moderne civilizacije“, njegova je misao koju je profesorica Nevena Mlinko uzela za vodilju programa pod nazivom Voyage s Matošem, u kojem su učenici subotičkih srednjih škola i ponajbolji recitatori Hrvatske čitaonice, te Mato Groznica vodili publiku u Matoševe svjetove.
Slušajući Matoša, isječke iz njegovih putopisa, dojmova, pisama, autobiografije, novelističkog i poetskog stvaralaštva, virtualno smo posjetili Beograd, Pariz i Zagreb – gradove koji su višestruko obilježili život i stvaralaštvo Antuna Gustava Matoša.
Ovo zanimljivo putovanje Matoševim stopama iz vizure jednovjekovnog iskustva čitanja i promišljanja njegove velike literarne osobnosti osmislila je profesorica Nevena Mlinko, a organizirali su ga Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatska čitaonica i Gradska knjižnica Subotica.
Nevena Mlinko, glavna organizatorica događaja i autorica programa, ističe Matošev značaj:
„On je višestruko vezan za naše podneblje, za vojvođanske Hrvate – Bunjevce i Šokce. Njegova obitelj zapravo potječe iz Plavne i Kaćmara. Osim toga, brojne su bunjevačke obitelji koje u Bajmaku i Subotici nose prezime Matoš, što i nije toliko poznato. Sam pisac je bio ponosan na vlastito podrijetlo i potrebno je da i mi to znamo, jer je u velikoj mjeri obogatio našu kulturnu pisanu baštinu.“
Sudionici
U programu su sudjelovali recitatori Hrvatske čitaonice: Davorin Horvacki i Augustin Žigmanov, učenice subotičke Gimnazije Majda Stantić, Ana Dulić, Karla Rudić i Kristina Đereg, te Mato Groznica iz Golubinaca. Vizualnu prezentaciju izradila je učenica Gimnazije Patricija Merković, a za glazbenu podlogu bila je zadužena Martina Ivković, učenica Ekonomske škole iz Subotice.
Antun Gustav Matoš jedan je od najutjecajnijih stvaratelja zahvaljujući kome su u hrvatskoj književnosti nastala djela kojima se možemo ponositi. Nevena Mlinko dodaje:
„On je bio iznimno plodan pisac hrvatske moderne. Pisao je u svim vrstama i žanrovima osim romana. Ali, za njegove se novele tvrdi da su toliko zbijene i zgusnute, da bi se od svake mogao razviti po roman. Govoreći o našem prostoru, on spominje i Bačku i Srijem u svojim autobiografskim djelima i putopisima, a u pjesmama piše o nizini i ravnici.“
Smatra se da bez Matoša ne bi bilo poznatih djela Krleže i Ujevića, jer se djela Antuna Gustava Matoša smatraju prijelomnim trenutkom u povijesti hrvatske književnosti.
Matoš je trgnuo hrvatsku književnost iz neke faze mirovanja i uveo ju u maticu svjetske pisane riječi, opći je stav.
U književnost je na velika vrata ušao 1892. godine pripoviješću „Moć savjesti“ koja je naznačila početak razdoblja moderne. U njegova najpoznatija djela ubrajaju se „Iverje“, „Novo Iverje“, „Ogledi“, „Vidici i putovi“, „Umorne priče“, „Naši ljudi i kraljevi“, „Tri humoreske“, „Moralist i druge satire“, „Život za milijune“, „Pečalba“.
U godini Matoša bit će organizirano još programa u njegovu čast, i diljem Vojvodine i diljem Hrvatske. Ovaj je Voyage zapravo započeo niz tih programa, a pored planiranih izložaba bit će organiziran i natječaj za srednjoškolce, otkriva Nevena Mlinko.
Ovaj veliki umjetnik i stvaratelj umro je od raka grla 17. ožujka 1914. godine. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj. Danas po njemu ime nose mnoge škole i ulice te brojna kulturna društva. A ako navratite do klupe u starom dijelu Zagreba, vidjet ćete ga kako sjedi i gleda u prekrasnu panoramu grada.
Tekst: Siniša Jurić i Bernadica Ivanković
