Svečani prijam u povodu pete obljetnice osnutka Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata upriličen je u ponedjeljak, 15. travnja 2013. godine, u prostorijama Zavoda. Tom je prigodom, u nazočnosti visokih dužnosnika Republike Hrvatske, Pokrajine i Grada Subotice, predstavnika hrvatskih institucija i udruga, Subotičke biskupije, kao i medija te suradnika Zavoda, predstavljen i četvrti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja, jedne od prvih serijskih publikacija ustanove.
Prva profesionalna ustanova u području kulture u Vojvodini, koja ima za cilj rad na očuvanju, unaprjeđenju i razvoju kulture vojvođanskih Hrvata, osnovana je tijekom mjeseca ožujka 2008. godine, od strane tijela državne uprave i manjinske samouprave – Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine i Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Republici Srbiji. Ali, nakon objave Odluke o osnivanju Zavoda u Službenom listu APV, dana 15. travnja 2008. godine ona je stupila na snagu, te se ovaj datum smatra stvarnim početkom postojanja naše ustanove.
Na svečanosti su u ime suosnivača govorili predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić i pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu i informiranje Áttila Juhász.
Zavod je u proteklih pet godina u punoj mjeri opravdao vlastiti osnutak, istaknuo je dr. Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, jednog od osnivača. On je također podsjetio na političke napore uložene u osnutak.
„Kada se pogledaju današnja postignuća hrvatske zajednice, Zavod je i više nego opravdao vlastito postojanje. Nije tu riječ samo o materijalnim rezultatima, poput knjiga, već je unatoč malom broju uposlenih, Zavod doista okrenut svim pripadnicima hrvatske zajednice iz svih regija u kojima žive Hrvati. Zavod je tu da pomogne i podupre onoga tko nešto radi.“
Zavod nije svrha samome sebi, već zajednički, sinergijski djeluje sa svim hrvatskim institucijama i udrugama, na polju kulture, dodao je dr. Bačić.
Uz velike riječi o Vojvodini, katkada izostanu konkretne akcije i osluškivanje onoga što Vojvođani doista žele. Pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu i javno informiranje Áttila Juhász istaknuo je da zavodi za kulturu nacionalnih zajednica u potpunosti ispunjavaju vlastitu ulogu.
„U svakoj zajednici bi trebalo doći do institucionaliziranja jer je to važno za sve Vojvođane. Ako su vojvođanski Hrvati zadovoljni, onda su Vojvođani dijelom zadovoljni. Tako ćemo naći i gajiti zajednički jezik i zajedničku kulturu. Ako govorimo o multikulturnosti i interkulturnosti, to je lijepo, ali na tome treba raditi. Zavodi za kulturu kao takvi, doista su na ponos svima nama.“
Prije osnutka Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, ako se pogledaju mape kulturne prakse hrvatske zajednice u Vojvodini, vidi se, osim nekoliko inicijativa unutar Hrvatskog akademskog društva s konca devedesetih godina, i djelomice Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“, kako je bilo vrlo malo institucionalno primjerenih aktivnosti, kada je riječ o znanosti, istraživanju i njihovoj prezentaciji, ili tematiziranja znanstvenih i publicističkih programa, podsjetio je ovom prigodom ravnatelj Zavoda i kreator njegove politike profesor Tomislav Žigmanov.
Najbolji pokazatelj znanstvenih aktivnosti ovdašnjih Hrvata je upravo znanstveni Godišnjak, rekao je Žigmanov i dodao kako je „Zavod u kontekstu generalne politike našega djelovanja pokušao naći prostora u onim područjima kulturne scene Hrvata u Vojvodini koji do tada nisu bili pokriveni ili su to bili u nedovoljnoj mjeri i institucionalno slabom obliku. Znanost je bila jedno od glavnih područja gdje smo našli svoje mjesto. Za četiri godine našega rada objavili smo četiri Godišnjaka, koji su i u domaćoj, ali i u stručnoj znanstvenoj javnosti u Hrvatskoj, visoko ocijenjeni.“
Više od pedeset suradnika iz Vojvodine i Hrvatske, osjećajući potrebu da se tematizira i kulturna baština i sadašnjica hrvatske zajednice u Vojvodini, dalo je vlastiti doprinos ustupanjem pisanih djela i tako omogućilo da se znanstveni segment hrvatske zajednice u Vojvodini počne kontinuirano ustrojavati, rekao je Žigmanov.
Iza četvrtog Godišnjaka stoji više od 30 suradnika, od akademika i doktora znanosti, do onih koji su netom završili fakultete.
Dio objavljenih radnji nastao je tijekom znanstvenih istraživanja koja je dijelom inicirao i proveo Zavod, a dio je predstavljen putem znanstvenih kolokvija, kojih je do sada bilo 25.
Osim Godišnjaka, objavljeno je i pet znanstvenih monografija, dok je putem sunaklade poduprto sedam drugih publikacija.
Kulturna baština i povijest hrvatske zajednice u Vojvodini još uvijek je veoma neistražena i ovo su pionirski koraci, i djelatnici Zavoda će uz pomoć suradnika i osnivača nastojati započete projekte do kraja realizirati, rekao je na koncu Tomislav Žigmanov.
Čestitke djelatnicima Zavoda uputili su generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Dragan Đurić, podtajnik Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice Mato Groznica, potpredsjednik HNV-a Mata Matarić, predsjednik Hrvatske likovne udruge „CroArt“ Josip Horvat i drugi.
Priređeno prema tekstu Siniše Jurića
