Šesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je koncem svibnja 2015. godine. Na 354 stranice, Godišnjak donosi 12 znanstvenih i stručnih radnji, koje za glavnu temu imaju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Posebno ističemo činjenicu da se sve radnje po prvi puta objavljuju u šestom broju Godišnjaka ZKVH-a.
Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u četiri tematske cjeline, pri čemu su kriteriji podjele bili znanstvene discipline, to jest područja znanosti. Kako je već naglašeno, riječ je o onim društvenim i humanističkim znanostima koje su od značaja za očuvanje i razvoj nacionalne svijesti i identiteta nacionalnih zajednica. I ove godine, Uredništvo je svjesno nastojalo radovima ravnomjerno „pokriti“ i subetničku raznolikost Hrvata u Vojvodini i teritorijalnu raspodijeljenost, kako bi se izbjegla dominacija pojedinih subetničkih skupina ili teritorijalnih cjelina.
U tom smislu, šesti broj Godišnjaka donosi radnje o Hrvatima u Banatu, zatim o bunjevačkim i o šokačkim Hrvatima, one koje su više od značaja za bačke Hrvate, kao i one koje mogu biti više interesantne Hrvatima u Srijemu, dok jedan broj radnji uračunava i tematizira Hrvate u Vojvodini kao cjelinu, to jest kao relativno samostalni socijalno-kulturni fenomen. Napominjemo kako su sadržaji objavljenih znanstvenih i stručnih radnji od velikoga značaja kada su u pitanju tematiziranje i obradba pojedinih razdoblja povijesti kao i sadašnjosti vojvođanskih Hrvata, napose u dijelu povijesnoga nasljeđa. Tim prije je tako što od važnosti, budući da je riječ o dijelu u kulturnoj praksi Hrvata u Vojvodini koji još uvijek ima brojne deficite.
Najviše radnji – pet – objavljeno je u prvome odjeljku „Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji“. Ovaj tematski blok otvara radnja dr. sc. Maria Bare „'Naši Šokci’ : podrijetlo, migracije i društveni razvoj Hrvata u Banatu“, koja predstavlja prvi povijesni pregled migracija i aktualnog stanja svih hrvatskih skupina u vojvođanskom dijelu Banata“ (str. 9-46). Slijedi zatim radnja franjevca i povjesničara dr. sc. Franje Emanuela Hoškoa „Franjevci u službi Crkve u Bačkoj“ (str. 47-60), u kojoj se opisuje dinamika crkvenoga pastoralnog djelovanja franjevaca u Bačkoj iz njihovih samostana u Baji, Baču, Somboru i Subotici u razdoblju nakon protjerivanja Turaka s ovoga područja, to jest tijekom XVIII. stoljeća. Članica Uredništva Ivana Andrić Penava piše na temu „Ilija Okrugić Sriemac – hrvatski preporoditelj u Srijemu“ (str. 61-112), pri čemu svestrano opisuje bogato svećeničko i kulturno djelovanje ovoga opata sv. Dimitrija Srijemskog i dugogodišnjega petrovaradinskoga župnika. Dr. sc. Ladislav Heka iz Segedina autor je radnje naslovljene „Posljedice Prvoga svjetskoga rata: samoproglašene 'države na području Ugarske“ (str. 113-170 ), u kojoj podrobno prikazuje procese nastanka, ali i nestanka zaboravljenih kratkotrajnih „republika“, ni od koga priznatih država: Republika Prekmurje, Litavska banovina, Srpsko-mađarska republika Baranja-Baja, Republika Banat te njihovu medijsko tematiziranje u onodobnom mađarskom tisku. Kao posljednja u prvoj tematskoj cjelini šestoga broja Godišnjaka objavljena je radnja povjesničara iz Zagreba Ivana Armande „Lik i djelo subotičke dominikanke Marije Josipe Vidaković (1912.–2001.)“ (str. 171-214), gdje se na temelju arhivske građe prikazuje lik i djelo subotičke dominikanke Marije Josipe Vidaković, koja se zajedno s njezinom sestrom Malom Terezom ubraja među prve dominikanke Kongregacije Svetih anđela čuvara iz Bačke.
U drugom bloku objavljene su četiri radnje iz područja etnologije. Prvu skupa potpisuju prof. dr. sc. Milana Černelić i prof. dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta „Dužijanca – etnološka percepcija i interpretacija“ (str. 217-227), u kojoj autorice daju osvrt na dosadašnje radove o dužijanci od strane etnologa i kulturnih antropologa kao i na njihove interpretacije ovog narodnog običaja bunjevačkih Hrvata. Druge dvije su radnje studenata, a nastale su na temelju njihove terenske nastave među šokačkim Hrvatima u Monoštoru: Matko Đevoić autor je radnje „Pregled migracijskih kretanja Hrvata iz Bačkog Monoštora od kraja Prvoga svjetskog rata do danas“ (str. 229-245), a Iva Grubiša „Turistička priča Bačkog Monoštora. Razvoj i problemi monoštorskog ruralnog turizma“ (str. 247-263). Na koncu glazbeni pedagog iz Plavne Zvonimir Pelajić objavio je radnju „Iz kulturne baštine šokačkih Hrvata u Plavni, Vajskoj i Baču. Tako su divanile naše majke“ (str. 265-276), u kojoj je prikazano šest običaja, koji su nekada uljepšavali život Hrvata Šokaca u navedenim naseljima, a danas su gotovo zaboravljeni.
Na koncu, treća tematska cjelina „Sociologija, demografija, kulturologija“ donosi tri radnje. Prva je iz područja demografija – riječ je o radnji „Obrazovna struktura hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji“ (str. 279-300), koju skupa potpisuju dr. sc. Dražen Živić i mr. sc Sandra Cvikić iz hrvatskoga Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, a u kojoj su detaljno prikazane promjene u strukturi hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji prema obilježju „pismenost“ i „školska sprema“, dok je vremenski okvir tako tematski određene analize omeđen rezultatima popisa 1981. i 2011. godine. Tomislav Žigmanov autor je radnje „Hrvati u Vojvodini nakon 2000. godine kao teme znanstvenih i publicističkih radnji u Srbiji i Hrvatskoj – osnovne činjenice i sadržajne sastavnice (str. 301-313), gdje se na temelju provedene analize zaključuje da postoji pojednostavljena i iskrivljena slika njihovoga, bitno pozitivno određenog, društvenog položaja kod ino-tematiziranja, napose od strane autora koji dolaze iz srbijanskog znanstvenog prostora, dok se auto-tematiziranje kod jednoga broja autora odvija uz brojne deficite. Na koncu dr. sc. Jasminka Dulić objavila je socio-psihološku studiju naslovljenu „Korelati nacionalnog samopoštovanja vojvođanskih Hrvata“ (str. 315-333), u kojoj je autorica utvrdila povezanost vrijednosnih orijentacija, etničkih i društvenih stavova s nacionalnim samopoštovanjem.
U četvrtoj cjelini „Prikazi knjiga“ (str. 337-354), u šestom broju Godišnjaka ZKVH-a su objavljeni prikazi svih publicističkih i znanstvenih djela o Hrvatima u Vojvodini, objavljenih tijekom 2013. godine – riječ je o osam naslova. Knjigu Andrije Anišića „Vjersko-moralna obnova braka i obitelji. Model opstanka i napretka naroda u djelima Ivana Antunovića“ prikazao je Ivica Ivanković Radak, Zbornik „Muka kao nepresušno nadahnuće kulture : Pasionska baština Hrvata u Podunavlju“, čiji je urednik Jozo Čikeš, Tomislav Žigmanov, a zbornik „Urbani Šokci 6/7: Marijanska svetišta Šokaca i Bunjevaca“ Katarina Čeliković. Dvanaesti svezak „Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca“, u kojemu su objavljene natuknice Ka-Knj, prikazao je Zvonimir Pelajić, knjigu Laze Vojnića Hajduka „Kamen sjećanja“ Slaven Bačić, a Katarine Čeliković „Bibliografija narodnih pripovjedaka i djela Balinta Vujkova“ Izabela Papdi. Na koncu, zbornik „Dani Balinta Vujkova – dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova sa znanstvenih skupova 2011.-2012.“ prikazala je Bernadica Ivanković, a knjigu Saše Markovića „Politički život Bunjevaca Vojvodine u Kraljevini SHS – Jugoslaviji 1918.-1941. godine“ Slaven Bačić.
Na koncu, u „Dodacima“ (str. I-XXIII) objavljene su „Upute suradnicima Godišnjaka za znanstvena istraživanja“, zatim informacija „O Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata“ te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Godišnjak je objavljen u nakladi od 300 primjeraka, a može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena primjerka je 900,00 dinara.
