Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem organizirao je 1. lipnja 2013. godine, u Monoštoru, radni sastanak s predstavnicima hrvatskih kulturnih udruga. Glavna tema sastanka bila je Kulturna strategija Hrvata u Srbiji za razdoblje od 2013. do 2020. godine, dok je cilj skupa bio da se zajednički definiraju sadržaji ovoga dokumenta. Razgovaralo se i o obilježavanju stoljetnih obljetnica hrvatskih velikana u Vojvodini tijekom 2013. godine.

„Strategija u području kulture između ostaloga treba dati odgovor na ključno pitanje – što mi zapravo želimo od hrvatskog kulturnog prostora u Srbiji, kako bi onda spram tih naših želja i djelovali u budućnosti“, kazao je predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić. „Je li to povećanje broja udruga, osnaživanje manifestacija u smislu njihove kvalitete i brojnosti, želimo li poticati osnutak udruga i tamo gdje je mali broj Hrvata? To su sve pitanja s kojima ćemo se suočiti i mislim da je oko tih pitanja važno da postignemo konsenzus“, kazao je Sarić Lukendić te kao dobar primjer povećanja prepoznatljivosti manifestacija istaknuo nedavno po prvi puta održanu manifestaciju srijemskih udruga „Srijemci Srijemu“, i slične ideje koje postoje na prostoru gdje djeluju šokačke udruge.

Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov je u svome uvodnome izlaganju pojasnio kako Kulturna strategija Hrvata u Srbiji treba biti temeljni dokument HNV-a. Ona mora sadržavati dva bitna elementa: glavne značajke kulturne scene hrvatske zajednice, te dati smjernice njezina razvoja. „Naše stajalište je da kulturu promatramo ne u njenom najopćijem značenju, već ćemo je razumijevati u jednom užem značenju, kao individualno duhovno stvaralaštvo koje za posljedicu ima neku vrstu materijalnih tragova, prije svega u području znanosti, umjetnosti i tvoračkih umijeća. U ta tri područja vidjet ćemo što je važno za identitetski prostor. Kada su u pitanju ciljevi Kulturne strategije mislim da se oni moraju okupljati oko dvije najvažnije cjeline – razvoja kulturnog stvaralaštva i razvoja aktivnosti na očuvanju kulturne baštine“, kazao je Žigmanov.

Osvrćući se na demografski i društveni položaj ovdašnjih Hrvata, naglasio je heterogenost i ranjenost zajednice. Naime, Hrvati iz Srijema, Bačke i Banata tijekom povijesti imali su različite procese društvenoga razvoja, različite vrste i dosege u integraciji u suvremenu hrvatsku naciju, bili su objekti različitih politika.

„Mi smo ranjena zajednica, jer su mladi, školovani i sposobni ljudi otišli. Mi smo zajednica koja je do 1990. godine bila konstitutivni narod, a status nacionalne zajednica dobili smo tek 2002. godine. Tek tada nam je priznat status nacionalne manjine, pa institucionalna neizgrađenost svoje posljedice ima i u kulturi“, istaknuo je ravnatelj ZKVH-a i kao primjer naveo slovačku nacionalnu zajednicu koja ima sedam pokrajinskih smotra, dok Hrvati imaju samo dvije slične smotre – recitatora i pučkih pjesnika.

U drugom dijelu radnog sastanka sudjelovali su i predstavnici udruga koji su zajednički pokušali definirati temeljne značajke strategije kulture u hrvatskoj zajednica te elemente i sastavnice strategije po područjima kulture. Svi sudionici suglasili su se da kulturna politika u hrvatskoj zajednici ne postoji. Vlastiti kulturni prostor je nerazvijen i, za razliku od ostalih manjinskih zajednica, hrvatska zajednica nema asocijaciju kulturnih udruga. Kako je istaknuto, u kulturnim programima dominiraju folklorni sadržaji, izostaju smotre i prikazi godišnjeg stvaralaštva, djelovanje je atomizirano i uglavnom unutar društava, godišnje se organizira mali broj manifestacija od općeg značaja, postoji samo jedna profesionalna ustanova, institucije osnovane nakon 2000. nemaju vlastite prostorije i uglavnom rade u privatnim domovima ili pri Katoličkoj crkvi.

„Vjerovali ili ne, u prostoru hrvatske kulture u Vojvodini profesionalno rade četiri osobe. Tri u Zavodu i jedna osoba u Gradskoj knjižnici. Jedan od ciljeva strategije zato će biti projekcija da se pojača profesionalni udio u kulturnim institucijama“, kazao je Žigmanov.

U Vojvodini djeluje oko 40 hrvatskih udruga kulture koje se razlikuju po misiji, vrstama programa, institucionalnim kapacitetima i lokaciji. Te udruge organiziraju najviše programa, a imaju najmanje novca. S druge strane, institucije koje se financiraju od strane države imaju mali broj sadržaja koji se odnose na hrvatsko kulturno nasljeđe. U diskusijama je istaknut i problem financiranja, odnosno dinamike raspisivanja natječaja koji su uglavnom u drugoj polovici godine, promjenjivi iznos sredstava planiran po natječajima, te povremena diskriminacija kada je riječ o sredstvima koje na natječajima dobivaju hrvatske udruge.

Udruge, Zavod za kulturu vojvođanskih hrvata, HNV, Katolička crkva, državne institucije, hrvatske institucije, politički predstavnici, mediji, obrazovne institucije i pojedinci definirani su kao nositelji Strategije. Stanje, ciljevi, aktivnosti i nositelji definirani su u području tradicijske kulture, književnosti i nakladništva, likovne umjetnosti, glazbene umjetnosti, kazališta i filma, znanstvenog života i kulture sjećanja, arhivu hrvatske zajednice i pisanih baština od značaja za hrvatsku zajednicu, materijalne i nematerijalne kulturne baštine te međusektorske suradnje.

Dobra inicijativa
„Hrvatska tradicija i kultura na ovim prostorima postoji stoljećima i ja sam uvjeren da će ona opstati. Imamo iskustva s nekim drugim hrvatskim zajednicama, koje su bile još i manje, pa su ipak opstale i čak doživljavaju kulturnu i demografsku renesansu. Ovo je dobra inicijativa, jer moramo imati zajednički plan, bilo da je to Strategija ili nešto drugo. Zato je ovaj susret bitan, tim prije što je identitet u prvom redu kultura“, kaže za HR ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović.

S obzirom na značajnu ulogu udruga kao jednog od nositelja buduće strategije, pitali smo predstavnike udruga na kraju ovog skupa za mišljenje.

„Sve što je rečeno i sva aktivnost hrvatske zajednice na očuvanju kulturne baštine se do sada najčešće svodila na angažiranost pojedinaca. Nadam se da je ovo jedan početak uključivanja institucija koje su osnovane ispred Hrvata u Vojvodini, kako bi pomogli tim pojedincima i nadam se da ćemo na jednu višu razinu dići kvalitetu našeg rada. Čeka nas mukotrpni i težak rad, moramo nadvladati neke svoje osobne interese i moramo početi raditi u interesu svih Hrvata i svih hrvatskih udruga i zajednica. Daj Bože da se vidimo za dvije-tri godine i da vidimo jesmo li se pomaknuli s početne točke“, kaže Andrija Bašić Palković, umjetnički voditelj folklorne sekcije HKC-a „Bunjevačko kolo“ iz Subotice. Predsjednica udruge „Tragovi Šokaca“ iz Bača Stanka Čoban smatra da je prije osnivanja hrvatskih udruga trebalo poraditi na osvješćivanju nacionalnog identiteta Hrvata. „Kako bi se netko angažirao u udruzi mora imati osjećaj pripadnosti narodu čiju kulturu njeguje i promovira, a toga kod nas manjka. Mislim da bi se sve hrvatske institucije morale više posvetiti tom problemu“, kaže Čobanova.

Predsjednica Hrvatske čitaonice iz Subotice Bernadica Ivanković polaže velike nade u Strategiju, jer taj dokument, kaže, može biti dobro polazište za sve što će se kasnije događati. „Što ćemo od toga napraviti ovisi o nama. U Strategiju možemo uvrstiti sve ono što nas tišti i nadam se da ćemo u njenoj izradi doći do jednog zajedništva, što nam ipak na nekim razinama nedostaje. Većina udruga funkcionira na bazi nekoliko pojedinaca te očekujem da će iz ove Strategije proisteći i profesionalno uposlenje ljudi na hrvatskom jeziku u određenim državnim institucijama, gdje bi oni mogli lobirati, povezivati i pomagati udrugama“, ističe ona.

Radni susret predstavnika hrvatskih udruga u Vojvodini koji je održan u Monoštoru neće biti jedini susret na kome se raspravlja o Kulturnoj strategiji Hrvata u Srbiji. Sve što je definirano na ovom susretu pribilježeno je i bit će dio radne verzije Strategije. Novi sličan susret s predstavnicima udruga najavljen je za kraj godine.

Na sastanku je bilo riječi i o projektu „Godina hrvatskih velikana u Vojvodini“ u okviru kojeg će ove godine biti obilježena stota obljetnica od rođenja Ivana Tikvickog Pudara, Alekse Kokića, Josipa (Joze) Pašića, 75. obljetnica rođenja Marka Vukova, 125. obljetnica smrti Ivana Antunovića, 75. obljetnica smrti dr. Živka Bertića, te 25. obljetnica smrti Gaje Alage i Ivana Prćića Gospodara, kao i 100. obljetnica rođenja Antuna Karagića. Menadžerica kulturnih aktivnosti u ZKVH-u Katarina Čeliković pozvala je udruge da se uključe u realiziranje ovoga programa.

Ovaj projekt ukazuje, prije svega mladim naraštajima, da hrvatska zajednica ima vlastiti kontinuitet u umjetnosti, književnosti i svim segmentima društvenog života, kazala je menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda Katarina Čeliković.

„Želimo pokazati kako nismo bili ljudi koji su se bavili samo folklorom, nego smo imali velikane uma, svjetski poznate ljude. Jedna se nacionalna zajednica ne može svesti na folklor, na igru i sviranje tamburica, nego je ona mnogo šira. Nismo poznati samo kao pučki pjesnici, jer smo iza sebe ostavili iznimno značajna djela u umjetnosti, od slikarstva, glazbe, književnosti, do kazališnih komada koji su izvedeni ne samo na prostoru Subotice u svojim zlatnim vremenima, nego su ta djela i njihovi autori poznati i mnogo šire.“

Vrste i sadržaji programa su vrlo raznoliki i Zavod se trudi logistički pomoći udruge kulture u svim segmentima, jer su one glavni nositelji ovih programa, kaže Katarina Čeliković.

Domaćini su za goste priredili i izložbu slika Stipana Kovača. Izloženo je tridesetak slika s prepoznatljivim motivima Monoštora. Izložbu je otvorio Tomislav Žigmanov.

Domaćin radnom susretu u Monoštoru bio je KUDH „Bodrog“. Nazočili su predstavnici udruga iz: Bezdana, Stanišića, Subotice, Bača, Plavne, Vajske, Monoštora, Berega, Ljutova, Rume, Sombora, Sonte, Lemeša, Srijemske Mitrovice, Tavankuta, Bođana i Golubinaca.

Od četrdeset udruga pozivu se odazvalo njih 27. Ukupno je sudjelovalo 48 predstavnika udruga i institucija, a interesantna je i „statistika“ nedolaska. Najveći odziv je bio među udrugama iz Sombora i Podunavlja, slabiji odaziv je bio iz Subotice – došli su predstavnici deset od petnaest udruga, a najmanji odziv je bio od strane udruga iz Srijema – od jedanaest udruga predstavnike je poslalo tek njih pet.

Na susretu su bili nazočni i predstavnici hrvatskih institucija – ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) mr. sc. Marin Knezović i pravna savjetnica HMI Diana Mašala Perković, zamjenik predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Petar Barišić, te generalni konzul Dragan Đurić i konzul Neven Marčić iz Generalnog konzulata RH u Subotici.

Priređeno prema tekstovima Zlate Vasiljević i Siniše Jurića