Institucionalna neizgrađenost hrvatske zajednice u Vojvodini, te podzastupljenost njezinih pripadnika u različitim područjima društvenoga života, istaknute su značajke u zborniku „Hrvati u Vojvodini: Identitet(i), procesi i društvene aktivnosti“, koji je predstavljen 31. svibnja 2013. godine u Subotici, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. O Zborniku su govorili savjetnik predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Siniša Tatalović, srbijanski politolog prof. dr. sc. Čedomir Čupić iz Beograda, prof. dr. sc. Boško Kovačević i prof. Tomislav Žigmanov iz Subotice.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) profesor Tomislav Žigmanov podsjetio je ovom prilikom kako su i povijesno nasljeđe i aktualni društveni položaj Hrvata u Vojvodini i Srbiji nedovoljno znanstveno elaborirani.

„Djelo je nastalo kao rezultat potrebe da se tematizacija u području znanosti, kada je riječ o hrvatskoj zajednici u Vojvodini, usustavi i osnaži. Tu postoje određeni deficiti i slabosti prije svega kada govorimo o znanstvenoj eliti unutar same hrvatske zajednice koja je još u procesu konstituiranja. S druge strane, bili smo objektom prešućivanja od akademske zajednice Republike Srbije, uz časne izuzetke, i određene vrste odsustva interesa od znanstvene zajednice u Republici Hrvatskoj.“

U Zborniku se iz više znanstvenih disciplina referira na određene identitetske sastavnice, pokušavaju se doznačiti određene vrste identitetskih prijepora koji postoje unutar hrvatske zajednice, napose kada je riječ o Bunjevcima.

Također su sagledani pokušaji unutar hrvatske zajednice u svezi s artikuliranjem interesa i izgradnjom institucionalne infrastrukture, veli Tomislav Žigmanov.

Među ostalim, prof. Siniša Tatalović je zamijetio kako se u Zborniku većinom nalaze teme u svezi s bližom ili daljnjom prošlošću hrvatske zajednice u Srbiji i Vojvodini.

Zašto se u Zborniku ne nalaze tekstovi suvremenih odnosa u Srbiji koji se reflektiraju na položaj hrvatske manjine, zapitao se prof. Tatalović.

„Hrvatska zajednica u Vojvodini nije imala priliku, uvjete niti infrastrukturu da može provoditi ta istraživanja kontinuirano kroz aktualno vrijeme. Ovaj je zbornik, prema mom mišljenju, popunjavanje praznina koje postoje u razumijevanju onoga što se događalo i što je bilo povezano sa statusom i životom Hrvata u Vojvodini. Početak je to jednog dobrog projekta da se sustavno istraže svi procesi koji su se događali u prošlosti u svezi s hrvatskom zajednicom.“

Trebalo bi u svakom slučaju započeti i projekte vezane za suvremenije teme i analizirati suvremene procese koji su povezani sa životom hrvatske zajednice, ističe prof. Tatalović.

On je također napomenuo da su manjine previše krhke i nemaju dovoljno snage biti „mostovi“ s matičnim državama i preko njihovih leđa ne može ići teret suradnje između dviju država. U slučaju zaoštravanja odnosa matičnih država, upravo su mostovi ti koji prvo stradaju. Stoga bi manjine trebalo gledati kao čimbenike vezane uz razvijanje dobrosusjedskih odnosa i iskazivanje poštovanja, jer ako jedna država ne poštuje jednu manjinsku zajednicu, sasvim sigurno ne može biti uvjerljiva u iskazivanju dobrosusjedskih odnosa s matičnom zemljom te manjine, kaže prof. Tatalović.

Autori su u Zborniku identificirali jedan broj problema koji prate Hrvate u Vojvodini, rezimirao je prof. Čedomir Čupić.

„Otvorenost autora da priopće probleme javnosti u objema državama omogućuje njihovo bolje razumijevanje, ali i rješavanje. Ovaj je zbornik i prilog formiranju svijesti i samosvijesti o suživotu, odnosno o onima koji s nama žive, o njihovim sličnim ali i različitim problemima s kojima se suočavaju. Upravo u tim sličnostima i razlikama ogleda se bogatstvo jednoga života. Tamo gdje dobro funkcioniraju sličnosti i razlike i gdje razlike ne dovode do loših posljedica, tamo se život proširuje, produbljuje i što je najvažnije, obogaćuje“, istaknuo je prof. Čupić.

Na ovaj se način oblikuje obrazac koji ljude približava i na dulji rok se gradi povjerenje i stvaranje stabilnih odnosa u zajedničkom životu, rekao je među ostalim dr. Čedomir Čupić. O načinu razmišljanja bačkih Hrvata kada su u pitanju političko-ideološke orijentacije zbornik nudi rezultate istraživanja dr. sc. Zlatka Šrama i dr. sc. Jasminke Dulić, što je prof. Čupić istaknuo kao svojevrsni paradoks. Ono što razdvaja hrvatsku zajednicu od drugih jest moralni konzervatizam i proeuropska orijentacija, čime se ona štiti od nestajanja.

Formiranjem novih država nakon raspada Jugoslavije, i Hrvatska i Srbija, a posebice Srbija, potrudile su se stvoriti nacionalne, a ne građanske države. U takvim je okolnostima bilo veoma teško „smjestiti“ manjine, a osobito novu manjinu poput hrvatske, istaknuo je prof. Boško Kovačević.

„Zna se da nacionalna država ima ograničenja kada je riječ o različitostima. I tu leži problem, kako u skučenim uvjetima formirati i usustaviti vrstu kolektivnog identiteta manjinske zajednice na etno-nacionalnoj ravni. Jedno je kada manjina postoji desetljećima, a drugo kada jedan narod od jučer postane manjina. Ona se mora formatirati i dimenzionirati. To su veliki problemi.“

Zbornik je uvelike pridonio da se Hrvati u Vojvodini pojave kao vidljiviji činitelj u okviru hrvatsko-srpskih odnosa i da se Hrvati u Vojvodini više znanstveno tematiziraju.

Zbornik su izdali Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba, uz potporu Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, a uredili su ga Mario Bara i Aleksandar Vukić. Zbornik čini jedanaest radova kojima se s povijesnog, političkog, pravnog i sociološkog stanovišta sagledavaju vojvođanski Hrvati.

Predstavljanju zbornika, pored predstavnika hrvatskih manjinskih institucija, prisustvovali su i veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu mr. sc. Željko Kuprešak, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marin Knezović, zamjenik predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Petar Barišić, generalni konzul RH u Subotici Dragan Đurić, podtajnik u Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice mr. sc. Mato Groznica i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić.

Priređeno prema tekstu Siniše Jurića