U okviru programa Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine, na Filozofskom fakultetu u Osijeku održano je predstavljanje temata o suvremenom dijalektalnom pjesništvu na novoštokavskoj ikavici među Hrvatima u Bačkoj. Temat je objavljen 2021. u Književnoj reviji, kao rezultat suradnje tog časopisa osječkog ogranka Matice hrvatske i ZKVH-a iz Subotice.
Glavna urednica Književne revije Tatjana Ileš kazala je kako je stvaralaštvo na dijalektima bačkih Hrvata dio sveukupne hrvatske književnosti.
„To je jedan jezik, jedno kulturno i jezično biće, njih ne smijemo zaboraviti ni mi Hrvati s ove strane granice ali ni vi Hrvati u Vojvodini. A nije ni hrvatski jezik u svojoj matici bez opasnosti od engleskog i drugih jezika. No, kod Hrvata u Srbiji postoji i ta politička dimenzija. Hrvatski književnici iz Vojvodine dio su hrvatske književne povijesti, ali i sadašnjosti“, kazala je Ileš. Dodala je i da osječki ogranak Matice hrvatske u okvirima svojih mogućnosti hrvatskim književnicima i umjetnicima iz Vojvodine pomaže da budu vidljivi u Osijeku ali i u ostatku Hrvatske.
O dijalektalnom pjesništvu Hrvata u Bačkoj govorili su izbornica pjesama za temat Katarina Čeliković i autor uvodne studije Tomislav Žigmanov, ocijenivši kako je u pitanju umjetnički najrelevantnije dijalektalno pjesništvo među svim štokavskim hrvatskim dijalektima.
„Ono što baštinimo danas predstavljamo u Osijeku. Veze s Osijekom nisu slučajne, još je biskup Antunović prije 150 godina surađivao s biskupom Strossmayerom, a Strossmayer je prepoznao potrebe Hrvata u Bačkoj glede pokretanja svoje nakladničke djelatnosti i tiska“, rekla je Katarina Čeliković.
U tematu je zastupljeno 15 autora, a obuhvaćeno je stvaralaštvo u proteklih 50 godina.
„Mislim da s učinjenim možemo biti više nego zadovoljni, onim što smo u umjetničko-estetskom smislu donijeli na stol sveukupne hrvatske književnosti kroz ovaj izbor. Nadam se da smo time zaintrigirali stručnu i književnu javnost u Hrvatskoj da se veća pozornost usmjeri i na to“, kazao je Žigmanov.
Objava ovog temata, kako je istaknuto, ima i svoju političku pozadinu, budući da je 2021. u Subotici bunjevački, kao jedan od hrvatskih govora, proglašen službenim jezikom zajednice Bunjevaca neHrvata.
Svoje stihove na ikavici – bunjevačkoj i šokačkoj – kazivali su pjesnici Tomislav Žigmanov i Željko Šeremešić. Na predstavljanju se obratio i dekan Filozofskog fakulteta u Osijeku dr. sc. Ivan Trojan.
Izvor: FB stranica NIU Hrvatska riječ
