U okviru programa Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine, u predvorju Kulturnog centra u Osijeku otvorena je izložba 150 godina Bunjevačkih i šokačkih novina i Vile autorice Katarine Čeliković, stručne suradnice u ZKVH-u.
Kako je Čeliković navela, pokretanjem Bunjevačkih i šokačkih novina 1870., čiji je urednik bio naslovni biskup, kalački kanonik Ivan Antunović, započele su aktivnosti narodnoga preporoda Hrvata u južnoj Ugarskoj. Od 1871. list je imao književni dodatak pod naslovom Bunjevačka i šokačka vila.
Govoreći o povijesnim vezama Hrvata iz Osijeka i Subotice, Čeliković je rekla: „Biskup Strossmayer bio je prijatelj našem biskupu Ivanu Antunoviću, obojica su rođena iste 1815. godine. Bez podrške biskupa Strossmayera ne bi bilo ni 'Bunjevačkih i šokačkih novina' i mnogih drugih plodova. Negdje je preporod išao brže, u Bačkoj je bio zakašnjeli. Ono što smo naslijedili od predšasnika danas svjedočimo s ponosom i želimo to prenijeti na one koji dolaze. Otuda i projekt 'Godine novog preporoda' kojega provode hrvatske institucije u Srbiji, a u okviru kojeg je realizirana ove izložba“.
O izložbi je govorila i knjižničarska savjetnica iz Muzeja Slavonije dr. sc. Marina Vinaj.
„Nevelik odaziv nije pokolebao urednika Antunovića da nastavi s radom i ostvari novine koje su postale i ostale temelj novog kulturnog i prosvetiteljskog preporoda i formiranja političkog identiteta Hrvata u Bačkoj te njihove integracije u modernu hrvatsku naciju. Jednom zapaljena iskra nacionalnog ponosa nije zgasnula te unatoč manjem broju pretplatnika novine su zaživjele i održale se te su danas dragocjen izvor o svakodnevici s kraja 19. stoljeća, gospodarskog, političkog, kulturnog života, a nakon što je zaživjela i 'Bunjevačka i šokačka vila', tema iz kulturnoga i društvenoga života te književnih sadržaja. Prestankom izlaženja novina i 'Vile' nije nestao preporodni duh, dapače potaknuo je pokretanje novina na narodnome jeziku u Subotici i ostalim krajevima“, navela je Vinaj.
Izložbu je grafički oblikovao dizajner Darko Vuković iz Novog Sada.
Izvor: FB stranica Hrvatske riječi
