U izdanju Libera editio d. d. iz Zagreba i Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, u Zagrebu je objavljen prvi svezak Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema. Na 210 stranica obrađeno je oko 200 natuknica (od Ivice Abjanovića do Ernesta Furjakovića) u kojima su obrađeni životopisi značajnih osoba iz prošlosti i sadašnjosti srijemskih Hrvata, ali i nehrvata koji su svojim djelovanjem pridonijeli hrvatskoj zajednici u istočnome Srijemu.
Tako se među njima mogu naći znamenite ličnosti iz crkvenoga (npr. đakovački i srijemski biskupi Antun Akšamović, Stjepan Bäuerlein i Nikola Đivović, te župnici Đakovačke i srijemske biskupije poput Josipa Bertića, Đure Buttnera i dr.), političkoga (npr. Ljudevit Auer, Matija Belić, Živko Bertić i dr.), sportskoga (npr. Emica i Srećko Banjan, braća Cvitan, Mato Dubravčić, Darko Dujmović i dr.), vojnoga (npr. Siegfried Breuner, Marko i Pavao Čolić, Ivan, Josip i Martin Dedović, Ivan Dujmović, Franjo Filipović i dr.), znanstvenoga (npr. Josip Binički, članovi obitelji Czeisberger, Mirko Filajdić i dr.), te društvenoga i kulturnoga života (npr. Tugomir Alaupović, Frano Alfirević, Nikola Andrić, Milivoj Barbarić, Eugenija Barić, Smiljka Bencet-Jagarić, August Đarmati, Robert Frangeš Mihanović i dr.).
Osobitost leksikona očituje se u tome da ne sadrži samo biografije poznatih osoba o kojima je već pisano, nego i biografije, uvjetno rečeno, običnih ljudi koji su svojim djelovanjem ostavili traga u sredini u kojoj su živjeli, to više što se o njima pisalo malo ili se nikako ne piše (npr. Đuro Balenović, Stjepan Bencetić, Aleksandar Brodski, Teodor Deodato, Pavel Figurovski i dr.). Osim povijesnih osoba, u Leksikonu se podjednako obrađuju i biografije suvremenika od kojih se, u pravilu, tražila suglasnost da njihovi životopisi budu uvršteni u Leksikon.
Sadržaj je obogaćen sa stotinjak fotografija, a za potrebe Leksikona izrađena je i karta Srijema sa suvremenim državnim i pokrajinskim granicama, koja se kao referentni prostorni okvir nalazi na njegovoj stražnjoj korici. Na svesku je radilo 25 suradnika, iz Srijema i iz Republike Hrvatske. Članovi uredništva su: Ivana Andrić Penava, Mario Bara, dr. sc. Vjekoslav Dorn, Eduard Hemar, Mila Markov-Španović, dr. sc. Vlatko Rukavina i Zlatko Žužić. Naslovnicu je dizajnirala mr. sc. Danijela Mazal Ostojić, grafička dizajnerica iz Zagreba.
Potporu izlasku prvog sveska pružili su Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice, Novi Sad, Hrvatsko nacionalno vijeće, Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica i Gomolava d. d., Zagreb. Svezak je otisnut u Tiskari Točka iz Dugog Sela, Hrvatska, u nakladi od 750 primjeraka, dio naklade ima meki a dio tvrdi uvez. Prvi se svezak može se naručiti kod nakladnika.
Tekst: Ivana Andrić Penava
