Na sjednici Županijske skupštine Brodsko-posavske županije, održane u utorak, 27. ožujka 2018., u Slavonskom Brodu, usvojen je Prijedlog odluke o dodjeli županijskih priznanja u 2018. Prema toj Odluci Plaketa Brodsko-posavske županije u 2018. godini dodijeljena je i Hrvatskom institutu za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda, koju je za ovu nagradu predložio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Naime, nakon raspisanog natječaja, ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov uputio je 28. siječnja 2018. godine Povjerenstvu za dodjelu županijskih priznanja Brodsko-posavske županije prijedlog za dodjelu županijskih javnih priznanja Hrvatskom institutu za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda. Prijedlog je upućen jer je ova Podružnica sunakladnik knjige Roberta Skenderovića Povijest podunavskih Hrvata od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije, što je bio i formalni povod za prijedlog Zavoda.
U obrazloženju našega prijedloga, među ostalim je navedeno sljedeće:
„Osim svoga osnovnog djelokruga koji je usredotočen na Slavoniju, Srijem i Baranju, Podružnica proučava i povijest susjednih regija, u Mađarskoj, Srbiji (Vojvodini) i Bosni i Hercegovini, osobito u mjeri u kojoj se ona isprepleće s hrvatskom poviješću i poviješću hrvatskog naroda, uzimajući u obzir da se bez šireg regionalnog i međunarodnog vidokruga ne mogu valjano razumijevati ni tumačiti povijesni procesi na području sjeveroistočne Hrvatske.
Jedna od ustanova iz inozemstva s kojima Podružnica već gotovo cijelo desetljeće ostvaruje redovitu suradnju je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata sa sjedištem u Subotici. Suradnja sa Zavodom započela je od njegova osnivanja 2008. i sve do danas ostvaruje se kroz međusobnu pomoć u znanstvenom radu i u javnom predstavljanju rezultata znanstvenih istraživanja. Uz druge razloge, suradnja Podružnice logična je posljedica činjenice da zajednici vojvođanskih Hrvata pripadaju i Hrvati koji žive u Srijemu, a Srijem je kao cjelovita povijesna pokrajina sastavni dio istraživačkog djelokruga Podružnice.
U okviru suradnje naših dviju ustanova zaslugama se osobito istaknuo dr. sc. Robert Skenderović, zaposlenik Podružnice i ugledni stručnjak za demografsku povijest 18. stoljeća. Kao plod višegodišnje suradnje dviju ustanova upravo je kao sunakladnički projekt objavljena knjiga dr. Skenderovića pod naslovom Povijest podunavskih Hrvata od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije (Subotica – Slavonski Brod, 2017.), na 366 stranica.
Autor je u toj knjizi prikazao povijest podunavskih Hrvata u sljedećih sedam poglavlja: Uvod; Migracije iz Dalmacije, Bosne i Hercegovine u Podunavlje u kasnome srednjem vijeku (do Mohačke bitke 1526. godine); Bačka pod vlašću Osmanlija; Društveni život podunavskih Hrvata u 18. stoljeću; Preporodno doba; Subotica – središte bačkih Hrvata; i Prvi svjetski rat.
Ta kapitalna knjiga predstavlja prvu znanstvenu sintezu povijesti podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) koja obuhvaća ključna stoljeća u kojima se odvijalo oblikovanje njihova predmodernog etno-kulturnog i potom modernog nacionalnog identiteta. Rezultati istraživanja i spoznaje koje donosi knjiga dr. Skenderovića pokazuju da su podunavski Hrvati tijekom razdoblja ranoga novog vijeka bili čvrsto povezani s prostorom Slavonije, Srijema i Baranje, pa se u to vrijeme može govoriti o širem slavonsko-podunavskom prostoru kulturnog djelovanja u kojem su vodeću ulogu, osobito u 18. stoljeću, igrali franjevci tzv. Budimskog kulturnog kruga.
Knjiga dr. Roberta Skenderovića također pokazuje da su podunavski Hrvati tijekom čitavog navedenog razdoblja upravo posredstvom hrvatskih intelektualaca s prostora Slavonije, Srijema i Baranje bili čvrsto povezani s općim društvenim, kulturnim i političkim zbivanjima u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, te da su zahvaljujući toj povezanosti zadržali svoj etno-kulturni identitet i u najtežim vremenima asimilacijskih pritisaka.
Kao posebice zanimljivu i važnu činjenicu ističem da knjiga dr. Roberta Skenderovića objašnjava i vrlo složenu problematiku mnogostrukosti identiteta podunavskih Hrvata, odnosno uzroke pojave brojnih regionalnih i subetničkih imena pod kojima se oni pojavljuju u razdoblju od 16. do početka 20. stoljeća (kao Raci, Iliri, Dalmatinci, Bunjevci i Šokci) te tumači okolnosti pod kojima je i taj dio hrvatskog naroda s prostora ugarskog Podunavlja ušao u proces oblikovanja modernog hrvatskog nacionalnog identiteta potkraj 19. stoljeća.
Rezultati istraživanja objavljeni u knjizi dr. Skenderovića Povijest podunavskih Hrvata od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije moći će se koristiti ne samo u znanosti i obrazovanju, nego i u svakodnevnom kulturnom i društvenom djelovanju Hrvata u Mađarskoj i Srbiji kao osnovica za oblikovanje brojnih aktivnosti (kulturnih događanja, medijske proizvodnje i ostvarenja manjinskih prava) u svrhu promicanja i očuvanja vlastitoga nacionalnog identiteta.
Sve to pokazuje da je knjiga dr. Roberta Skenderovića, znanstvenika Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, naročito vrijedno djelo hrvatske historiografije čija znanstvena kvaliteta na najbolji način potvrđuje važnost rada Podružnice i uspjeh koji je Podružnica ostvarila na polju međunarodne znanstvene suradnje i zalaganja u afirmaciji hrvatskih povijesnih istraživanja i u susjednim zemljama.
Na temelju svega navedenog, predlažem da
Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje
Ante Starčevića 8, 35 000 Slavonski Brod
dobije Godišnju nagradu (Plaketu) Brodsko-posavske županije kao pravna osoba iznimno zaslužna za društveni i kulturni razvoj Brodsko-posavske županije te za doprinos promicanju tako nastalih vrijednosti u zemlji i svijetu.“
Čestitamo našem suradniku dr. sc. Robertu Skenderoviću i Hrvatskom institutu za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda na ovom vrijednom priznanju.
Tomislav Žigmanov
