U okviru Ciklusa hrvatskog filma u Somboru i Subotici premijerno je prikazan dugometražni dokumentarni film „Od zrna do slike" redatelja Branka Ištvančića. Premijera u Somboru bila je 5. listopada u Hrvatskom domu, a u Subotici 7. listopada u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Prije Sombora i Subotice film je prikazan u Zagrebu te u Tavankutu na završnici ovogodišnje slamarske kolonije.

Film istražuje kulturu i umjetnički izričaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, a fokus je na slamarkama, bačkim narodnim umjetnicama. Film oslikava povezanost njihove svakidašnjice i umjetnosti, njihov specifični socijalni i nacionalni položaj. O slamarstvu u filmu govore istaknute slamarke Ana Milodanović i Jozefina Skenderović, povjesničar umjetnosti Bela Duranci, svećenik Andrija Kopilović, publicist Naco Zelić, te Ivo Škrabalo, hrvatski filmski kritičar, povjesničar i redatelj.

Prije projekcije filma „Od zrna do slike" u Somboru je prikazan film Ive Škrabala „Slamarke divojke" iz 1971. godine. Tako je publika imala priliku vidjeti po nekima najbolji hrvatski dokumentarni film. Inserti iz tog filma mogu se vidjeti i u Ištvančićevom dokumentarcu.

Branko Ištvančić kaže za HR kako film „Od zrna do slike" dobiva dobre reakcije iz svijeta.

„Prvo su me iznenadile reakcije najvećih svjetskih institucija za slamu i stručnjaka koji žele u Tavankutu za dvije godine napraviti Svjetski kongres slame, a to su odlučili nakon što su pogledali film. Nakon toga dobio sam pismo od jedne redateljice iz Čikaga, koja bi željela volontirati na jednom mom budućem filmu i koja će najvjerojatnije aplicirati za Fulbrightovu stipendiju u Americi. Nadam se da će dobrih reakcija i vijesti s nekih novih festivala biti još. Uglavnom, film odrađuje svoju misiju", kaže redatelj Branko Ištvančić, inače rođen u Tavankutu.

Mali leksikon bunjevačkog življa
Koproducent filma „Od zrna do slike" Szabolcs Tolnai iz Subotice smatra kako je ovo značajan film za našu regiju, iako, kako napominje, Grad Subotica nije financijski pomogao njegovu realizaciju. „Bilo je teško završiti ga, jer poznato je da film iziskuje veća sredstva, ali to su stvari koje su sada manje važne. Važno je da samo dobili jedan ozbiljan film, u kojem je Branko Ištvančić napravio jedan mali leksikon ovdašnjeg bunjevačkog življa što je, po mom mišljenju, jedinstvena stvar", kaže Tolnai.

Film „Od zrna do slike" rađen je pet godina, a jedan od razloga je i to što je skoro dvije godine trebalo da se uđe u trag tijari od slame koja je 1963. godine darovana papi Ivanu XXIII.

„Da nije bilo snimanja ovog filma i naše potrage za tom tijarom, još uvijek ne bismo znali gdje je ona. Trebalo nam je skoro dvije godine da pronađemo tu tijaru. Bilo je i primisli da odustanemo od potrage, ali je tada do nas došla vijest da je ta tijara u Parmi. Prvo što smo dobili bila je slika i kada smo je usporedili s fotografijom koju smo snimili u Biskupskom muzeju u Subotici, ustanovili smo da je to ta tijara. Organizirali smo snimanje, otišli u Parmu zadivljeni što smo je pronašli. Međutim, što je zanimljivo, čuli smo da je ta tijara 50 godina vođena kao predmet iz Oceanije. Tako da je sada i ta pogreška ispravljena", kaže Branko Ištvančić.

Kako se može čuti u filmu, razvoj slamarske narodne umjetnosti počinje od prve slike „Rit" Ane Milodanović, ali i prije toga od slame su se tijekom žetve pleli vijenci od žita i drugi ukrasi od slame. Jedna umjetnica koja nastavlja tradiciju Kate Rogić, Ane Milodanović i drugih slamarki je Jozefina Skenderović iz Subotice, koja je i jedna od protagonistica Ištvančićevog filma.

„Film sam prvi puta pogledala na završetku ovogodišnje slamarske kolonije u Tavankutu, ali došla sam i na promociju u Sombor da ga pogledam još jedanput. Drago mi je što sam dobila priliku da se i ja pojavim u tom filmu. Poznavala sam stare slamarke, a evo sada mi nastavljamo tu tradiciju. Nadam se da će i nas imati tko naslijediti", kaže Jozefina Skenderović.

Članici slamarske sekcije tavankutskog HKPD-a „Matija Gubec" Mariji Gabrić ovo je bilo treći puta kako gleda film „Od zrna do slike".

„Bila sam na premijeri u Zagrebu, u Tavankutu i sada ovdje u Subotici. Slamarstvom se bavim aktivnije posljednjih osam godina otkako sam u mirovini. Film mi se jako sviđa, trebalo ga je, po mom mišljenju, snimiti još ranije. Nadam se da će ljudi putem filma uvidjeti kako ovo što mi radimo nije samo 'mlaćenje prazne slame'. Osim stvaranja, za nas je to i korisno provedeno vrijeme, kao i prilika za druženje", kaže Marija Gabrić.

Unikatno stvaralaštvo žena
Potpredsjednik Vlade AP Vojvodine i pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić, koji je bio nazočan na subotičkoj premijeri, smatra kako je film „Od zrna do slike" odlično ostvarenje koje prikazuje vrijednosti jedne nacionalne zajednice u Vojvodini. „Vidjeli smo jedan odličan film. Ne samo zato što je on likovan, lijepo slikan i dobro režiran, već zato što govori o jednom nasljeđu i stvarnosti uz važnu poruku - kako treba težiti umjetnosti i tomu da iskažemo sebe. Istodobno, film nam prikazuje kako u našem okruženju postoje osobe, u ovom slučaju žene, koje su sebe pronašle, stvarajući nešto unikatno. Ove slike i drugi radovi slamarki nisu nešto što se može vidjeti bilo gdje, a jedna od vrijednosti ovoga filma je što je to zabilježio", kaže pokrajinski tajnik Slaviša Grujić dodajući, kako je hrvatsko-srpska koprodukcija filma „dokaz da na vrijednostima moramo raditi zajedno".

Branimir Romić iz Subotice zadovoljan je filmom, a posebno ističe njegovu zanimljivu tematiku i način na koji je ona obrađena.

„U filmu je, kroz priču o stvaralaštvu u tehnici slame, provučena nit života i tradicije Bunjevaca s ovih prostora. Mislim da je to vrijedno prikazati i da ljudi trebaju pogledati ovaj film. Supruga i ja pratimo rad slamarki, idemo na njihove izložbe, imamo i nekoliko slika urađenih u ovoj tehnici, tako da nam je bilo zadovoljstvo doći i na ovu filmsku premijeru", kaže Branimir Romić.

Film „Od zrna do slike" traje 75 minuta, rađen je u produkciji Hrvatske televizije, Olimp produkcije i Atlante (Palić) u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i HKPD-om „Matija Gubec" iz Tavankuta. Realizaciju filma pomoglo je, među ostalim, i Pokrajinsko tajništvo za kulturu AP Vojvodine.

Tekst: Z. V. / D. B. P.
Fotografije: Hrvatska riječ