Nakon svečanog otvorenja skupa i plenarnih izlaganja priređeno je predstavljanje dviju knjiga. Dr. sc. Ernest Barić predstavio je Zbornik s X. međunarodnoga kroatističkog skupa, a mr. sc. Stjepan Blažetin u kratkim je crtama predstavio knjigu Tomislava Žigmanova „Izazovi sabiranja, sumjeravanja i tumačenja: studije i ogledi o knjiškim i književnim temama hrvatskoga istočnoga zagraničja", istaknuvši kako su u njoj dobro prikazani najvažniji problemi ove regionalne hrvatske književnosti te dane programske smjernice za njihovo pozitivno razrješenje.
Autor je naglasio kako je knjiga nastala kao posljedica potrebe za kritičkim samotematiziranjem brojnih segmenata književnosti kao socijalno-kulturnog sustava hrvatske književnosti u Vojvodini. Naslovom pak djela koji je, kako je rekao, atipičan, autor je ukazao na temeljno polazište - ovdašnja je hrvatska književnost visoko nesređena, neiščitana i neprotumačena te se ona već dulje vrijeme nalazi pred izazovima sabiranja građe, njezina sumjeravanja te tumačenja. Stoga su i objavljeni sadržaji u ovoj knjizi prinosi tim izazovima, zaključio je Žigmanov.
Na ovogodišnjem je Znanstvenom skupu u Pečuhu velika pozornost posvećena temama koje se tiču književnosti Hrvata u Vojvodini, te je prvoga dana tema jedne od triju znanstvenih sekcija bila: „Književnost, jezik, povijest i kultura bunjevačkih Hrvata (150. obljetnica rođenja A. E. Miroljuba, 100. obljetnica rođenja Ante Jakšića, Balinta Vujkova i Ivana Kujundžića)".
Istodobno su održane još dvije sekcije: „20. obljetnica Hrvatskoga kazališta u Pečuhu" i „Istraživanja s područja znanosti o književnosti, jezikoslovlja, povijesti, kulturne povijesti".
Na skupu su, o temama koje se odnose na Godinu velikana Hrvata u Vojvodini, govorili ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov („Bibliografski rad Ivana Kujundžića u kontekstu povijesti bibliografskih nastojanja u bunjevačkih i šokačkih Hrvata") i menadžerica kulturnih aktivnosti Katarina Čeliković („Izazovi bibliografske obrade narodnih pripovjedaka Balinta Vujkova").
Osim djelatnika Zavoda o temama iz ovdašnje književne povijesti izlagali su i Jasna Ivančić („Bibliografski rad Ivana Kujundžića"), Vlasta Markasović („Svijet 'Bunjevačkih narodnih pisama' Ive Prćića i narodnih priča iz Mađarske u 'Cvjetovima mećave' Balinta Vujkova"), Robert Hajszan („O jezičnim obilježjima u pripovijetkama sakupljenim u Gradišću od Balinta Vujkova"), Marina Balažev („Antimodernizam u poeziji Ante Jakšića") i Vladan Čutura („Drugi u preporodnom pjesništvu Ante Evetovića Miroljuba").
I na drugim su sekcijama također bile zastupljene neke od znanstvenih tema koje se tiču bunjevačkih i šokačkih Hrvata (Mijo Lončarić, Sanja Vulić, Dražen Živić, Sandra Cvikić, Dinko Šokčević).
„Naravno da trebamo biti zadovoljni. Hrvati iz Vojvodine, naime, po prvi put su imali zasebnu sekciju na skupu, na kojoj je bilo riječi o opusima bibliografa Ivana Kujundžića, zatim književnika Ante Jakšića i Ante Evetovića Miroljuba te sakupljača narodne književnosti Balinta Vujkova, osoba čije obljetnice slavimo ove godine i u Vojvodini. To je bila posljedica planskoga djelovanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, budući da smo još u prvoj polovici godine s predstavnicima organizatora - Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj - dogovorili da jedna sesija bude posvećena i književnim opusima osoba iz Godine hrvatskih velikana u Vojvodini. Smatram da se ovakvim načinom čine odlučni koraci u integraciji rubne hrvatske književnosti iz Vojvodine u cjelinu hrvatske književnosti", zaključio je o skupu Tomislav Žigmanov.
Tekst: Č. V.
Fotografije: Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj