Kulturna tradicija Bunjevaca u Bačkoj do danas je očuvana i toliko je bogata da bi se njome doista trebalo dugo i intenzivno baviti, istaknula je profesorica Jadranka Grbić Jakopović koja je bila dionicom etnološkog istraživanja koje je od 15. do 20. studenoga provedeno u Subotici i Somboru s okolicom. Istraživanje je proveo tim profesora, diplomiranih etnologa i studenata pod stručnim vodstvom dr. sc. Milane Černelić Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz suradnike iz našega grada i okolice, te značajnu pomoć Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Ovo istraživanje dio je šireg istraživanja započetog prije desetak godina, o čemu voditeljica projekta dr. sc. Milana Černelić kaže:
„Nakon primorskih Bunjevaca, s područja Senja i okolice, istraživali smo Bunjevce u Lici, a potom i u Dalmaciji - u području Kruševa i Bukovice. Sada smo tu u Bačkoj, a sljedeće godine planiramo ići u Mađarsku baviti se Bunjevcima koji tamo žive. Krajnji cilj istraživanja je istražiti sve ogranke bunjevačkih Hrvata te, uspoređujući ih, pronaći eventualno neke zajedničke elemente u njihovom tradicijskom naslijeđu".
Rad devetero istraživača na terenu pokazao je da je bunjevačka tradicija očuvana do danas, veli profesorica Jakopović.
„Ona je do danas dobro očuvana. Vidite, pojedini elementi tradicijske kulture posvuda u svijetu se gube i to je neminovno. Danas naravno nitko više svakodnevno ne hoda u narodnoj nošnji. Način oblačenja odnosno prakticiranje nošenja te stare bunjevačke oprave, koja je doista raskošna, više se ne prakticira i taj je običaj iz više razloga napušten. Međutim, nema kuće koja nema sačuvanu nošnju koja se u posebnim prilikama koristi."
Bunjevačka tradicija je veoma bogata i mjesta za istraživanje uvijek ima. Govornicima su svakako postavljena pitanja kako se nekada živjelo, privređivalo ili razmišljalo, što se kratko zove svakodnevni život. Ali istraživače zanima i kako Bunjevci danas žive, što su baštinili iz svoje prošlosti, što čuvaju i njeguju i koje običaje od svoje tradicije održavaju i sada prakticiraju, kao i što će prenijeti sljedećim naraštajima, kaže profesorica Jakopović.
Ona također ističe da je kolektivno pamćenje i sjećanje na opće zajedništvo jedna je od zanimljivih poveznica između primorskih i bačkih Bunjevaca.
„Nekako u tradiciji tih bunjevačkih zajednica i grana, premda su se odvojile i žive jako daleko, ipak postoji svijest, saznanje i osjećaj zajedničkoga pripadanja. Najprije pripadanja bunjevačkoj zajednici, ali tu je jednako tako i druga identitetska dimenzija, a to je pripadnost hrvatskom etničkom korpusu. Ovo su nalazi na području duhovne kulture."
Materijalna i socijalna kultura također imaju poveznice poput sličnosti u svadbenim običajima, te u vokabularu koji je tijekom stoljeća poprimio značajke lokalnih dijalektalnih sredina, ali je sačuvao mnoge autentične zajedničke značajke, dodaje Jakopović.
Turbulentni život koji nosi globalizacija i agresivni neoliberalni kapitalizam koji nas sve nastoji homogenizirati, već posustaju, ne samo na ekonomskom nego i na kulturnom planu. U zajednicama koje drže do svojega identiteta na neki je način svjesno ili ne, sve to stvorilo otpor u kojem se regionalni identiteti revitaliziraju i bude. Bunjevci svakako drže do svojega identiteta i mislim da nisu u opasnosti za njegov gubitak, konstatira profesorica Jadranka Grbić Jakopović.
Materijalnu i logističku potporu ovom istraživanju osigurao je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Menadžerica za kulturne djelatnosti ZKVH-a Katarina Čeliković ističe kako je ovo prvi put da se Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta sustavnije bavi istraživanjem Hrvata u Vojvodini.
„Bunjevački Hrvati u Bačkoj dosad nisu bili predmet ozbiljnog etnološkog istraživanja. Dosad su to bila uglavnom necjelovita, pojedinačna istraživanja nekih područja kulturnog identiteta. Nadamo se da ćemo ovim istraživanjem dobiti relevantne podatke o tomu kakva je naša tradicija bila nekada, kako se ona mijenjala tijekom povijesti i koliko je preživjela različita, nerijetko turbulentna vremena. Smatramo da je ovo jedno od najznačajnijih istraživanja, samim tim jer je popis pučanstva završio, pa bi ono moglo ukazati na to zašto je situacija danas ovakva kakva jest", kaže Katarina Čeliković.
Ovim projektom nastavlja se suradnja Odsjeka za etnologiju i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na projektnim istraživanjima.
Krajnji je cilj istraživanja da se rezultati obrade i objave kako bi bili dostupni širem čitateljstvu. Stručni radovi vezani za ovo istraživanje bit će objavljeni u zasebnom zborniku, kao i u Godišnjaku za znanstvena istraživanja ZKVH-a.
Tekst: Siniša Jurić i Davor Bašić Palković
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros
