„Rapsodija panonske riječi“ izjava je Hrvojke Mihanović-Salopek, književne kritičarke i priređivačice Izabranih djela Miroslava. S. Mađera, u Đakovu nakon predstavljanja dviju knjiga vrsnih hrvatskih pisaca porijeklom iz Vojvodine – Miroslava S. Mađera iz Hrtkovaca i Tomislava Žigmanova iz Subotice. U Đakovu su, u okviru 49. đakovačkih vezova, 29. i 30. lipnja 2015. godine, održani 18. susreti hrvatskih književnih kritičara u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Đakovo i Društva hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski.
Predsjednik spomenutog ogranka Mirko Ćurić i zamjenik gradonačelnika Đakova tim je povodom izjavio: „Već punih 18 godina održavamo Đakovačke susrete, gdje se prati godišnja produkcija književne kritike, te organiziramo okrugle stolove i predstavljanja novih knjiga, značajnih za ovu regiju. Tako je i ove godine – nakon otvorenja Susreta imali smo predstavljanje nove knjige Tomislava Žigmanova (Ne)sklad(a)ni divani u izdanju DHK iz Osijeka, Kuće na Mrginju iz Čikerije i Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, knjigu jednog od ponajboljih hrvatskih književnika koji djeluje izvan Hrvatske.“ Ujedno je predstavljena nova Trijenalna nagrada za najbolju knjigu proze „Iso Velikanović“ koju dodjeljuje ZKVH, o čemu su govorili Goran Rem i Sanja Jukić. Sljedećeg dana predstavljena je knjiga Izabrana djela – Izabrane pjesme I., izbor iz bogatoga pjesničkog opusa Miroslava Slavka Mađera.
Tomislav Žigmanov i Miroslav S. Mađer prepoznatljivi su po intimnom i imaginarnom razgovoru piščeve nutrine i prirode, proustovsko bogatstvo okusa, mirisa i zrenja plodova zemlje, jesenjinovska melankolija proživljavanja skrivene duše prostora i tajanstvenosti, protok vremena i dinamičnih gibanja Majakovskog i umijeće nemirne opservacije srodan lutalačkom putopisnom nervu Matka Peića. Da, takvo je Žigmanovljevo slikanje prilika i neprilika u Vojvodini s aspekta njihovih prelamanja preko sudbina maloga čovjeka, o čemu svjedoči i tkanje priča u nedavno izdanoj Sagi i gotovo bi se moglo reći da je ovo nastavak neprekinute niti Žigmanovljevog pričanja, samo nama nekako bliža, jer se radnja prelama i preko naših pleća. Svatko od nas bit će pogođen i zatečen njegovim viđenjem velikih događaja, koji nisu štedjeli maloga čovjeka, koji je često ostajao bez djedovine, očevine, materijalnih sredstava, obitelji i potomaka, sumorna, ali realistična potka koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
I Miroslav S. Mađer, Srijemac, vrlo često vraća se zavičajnim temama. Hrtkovci, Sava i Vranja su ostali stalni i trajni orijentiri, a u trokutu Ruma-Vinkovci-Đakovo on je snivao najljepše snove i darovao čitateljima ponajbolje stihove. I kako je istaknula Hrvojka, on je prethodnik i slijednik „krugovaške“ generacije i svoju je neprijepornu samosvjesnost utkao u opsežnu, 65-ogodišnju opstojnost u poetskim vodama, plodnu djelatnost i zrele, duboke dosege svojega pjesničkog iskaza, koji obuhvaća više od 2,5 tisuće pjesama.
Izvor: Hrvatska riječ (S. Žebić)
Fotografije: Željko Vurm
