Udruge čine važan dio manjinskoga života hrvatske zajednice, posebice u manjim i od centara izoliranijim sredinama. Uvjerljivo najviše ih je u području kulture, njih 46. Redoviti polugodišnji radni susret njihovih predstavnika održan je protekle subote, 30. studenoga 2019. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Na sastanku je bilo riječi o ulozi udruga vezano za strateške potrebe, planove i izazove hrvatske zajednice u 2020. godini. U drugom dijelu sastanka najavljen je projekt Godina/e novog preporoda Hrvata u Srbiji te predstavljena preliminarna verzija Kalendara manifestacija kulture za iduću godinu.
Udruge u ukupnim procesima
Hrvatska zajednica ima puno potreba, planova i izazova kako bi u izgradnji institucionalnog okvira za očuvanje svojega kulturnog i nacionalnog identiteta sustigla neke druge nacionalno-manjinske zajednice u Srbiji, a ujedno i zajednicu Srba u Hrvatskoj. Neke od njih su izgradnja Hrvatskog školskog centra, Hrvatske kuće i Muzeja Hrvata u Srbiji, stavljanje u funkciju rodne kuće bana Jelačića, Razvojna agencija koja bi se, među ostalim, bavila i pomoći siromašnim obiteljima i pojedicima... O ovim projektima općenito, ali i o potencijalnoj ulozi udruga i njezinih članova u ovim aktivnostima, govorio je ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov. Kultura nije jedini segment tzv. manjinskoga života, već su tu i obrazovanje, informiranje te službena uporaba jezika, gdje, posebno u svojim lokalnim sredinama, aktivisti iz udruga, i kao partneri institucija i kao konzumenti, mogu pridonijeti većoj uporabi tih prava.
„Kultura je najmasovniji i najvidljiviji segment hrvatske zajednice te su ovakvi susreti više nego potrebni kako bismo osnažili međusobnu komunikaciju, razmijenili iskustva, u formi dijaloga promišljali zajedničko djelovanje. Predstavnici udruga u svojim sredinama mogu pomoći i druga područja kao što su obrazovanje, informiranje te službena uporaba jezika. Primjerice, poznato je da 90 posto Mađara u Srbiji svoju djecu obrazuje na materinskom jeziku, dok je kod Hrvata to samo 7 posto. Naravno, razlozi za to znani su i dolaze iz područja veoma nepovoljnih društvenih čimbenika. Slična je situacija i kod praćenja medijskih sadržaja i slično”, kazao je Žigmanov.
Različite potrebe
Član Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić je na susretu iznio konačne rezultate ovogodišnjeg upitnika provedenoga među udrugama kulture, gdje su one ukazale na svoje najveće probleme kao i svoja očekivanja spram Vijeća. Kako je na sastanku zajednički ocijenjeno, većina udruga ima svoje specifične potrebe te se one ne mogu unificirano promatrati.
„Ključne potrebe se u velikoj mjeri mogu svesti na nedovoljna financijska sredstava za rad, dok je kod dijela udruga to nedostatak prostorija za rad, što ih onemogućava da kreiraju svoje sadržaje ili aktivnosti. S druge strane, postoje udruge koje iako nemaju svoje prostorije, uspijevaju realizirati svoje aktivnosti po principu najma prostorija. Imamo i set kadrovskih potreba bilo da je riječ o osnaživanju voditelja različitih sekcija, ili osoba koje se bave apliciranjem na natječaje. Jedan broj udruga je iskazao potrebu da im se pomogne na planu pronalaženja partnerske udruge sličnih kapaciteta i programa, što bi pridonijelo onda kroz međusobna gostovanja i projekte snaženju njihova rada. Glede pitanja tehničke opremljenosti, ideja je da se udruge koje djeluju u jednoj sredini ili području snažnije povežu. Konkretno: da više udruga koristi istu scensku tehniku, razglas ili rasvjetu i da tako ograničene materijalne resurse što ekonomičnije iskoristimo”, kaže Darko Sarić Lukendić iz HNV-a.
Godina/e novog preporoda
Projekt Godina/e novog preporoda predstavlja snažnije uobličavanje aktivnosti vezanih uz već prostojeći projekt Godine velikana, a kroz sinergijsko djelovanje svih subjekata društvenoga života u hrvatskoj zajednici: od institucija i ustanova, preko udruga, Crkve, medija i sustava obrazovanja. Krajnji cilj ovog društevno-političkog i kulturnog pokreta je, kako navodi Žigmanov, boljitak hrvatske zajednice u cjelini.
„Povod za ovaj projekt je nekoliko veoma značajnih obljetnica koje ćemo obilježiti iduće godine. Kao prvo, to je 150 godina od pojave Bunjevačkih i šokačkih novina, što se smatra prvim važnijim korakom, to jest početkom narodnog preporoda među Hrvatima u Bačkoj, budući da su Hrvati u Srijemu, s druge strane, imali svoj preporod od 1830-ih budući da su živjeli na teritoriju Trojedine kraljevine Slavonije, Dalmacije i Hrvatske. Zatim imamo ravno 100 godina od modernog političkog organiziranja, odnosno osnutka Bunjevačko-šokačke strane Blaška Rajića, koja će kasnije postati integralni dio Hrvatske seljačke stranke. Nadalje, bit će 75 godina od pokretanja dnevnih novina Hrvatska riječ, koje su kao tjednik obnovljene 2002., 50 godina od osnutka poznate hrvatske kulturne udruge Bunjevačko kolo u Subotici, koja je bila važna za nacionalnu svijest Hrvata unutar socijalističkog sustava, te na koncu i 30 godina od osnutka političke stranke Demokratski savez Hrvata u Vojvodini. Na susretu smo predstavili neku vrstu platforme, da vidimo možemo li zajedničkim djelovanjem učiniti veće napore s boljim ishodima kada je u pitanju boljitak hrvatske zajednice u cjelini. Naravno da više ne živimo u 19. stoljeću već u suvremenom postmodernom dobu, tako da fokus Godine novog preporodanije toliko na izgrađivanju nacionalne svijesti i prosvjećivanju, već na osvješćivanju vrijednosti iz naše povijesti kojima možemo zajednički snažiti naš nacionalni ponos danas, unatoč usnulosti i brojnim izazovima suvremenoga doba. Smatramo da kritična masa za to postoji i da je uvijek vrijeme za ovakve pokušaje”, naveo je Žigmanov.
Kada su pitanju hrvatski velikani u Srbiji, na susretu je navedeno više okruglih obljetnica: među ostalim 200 godina od od rođenja Ambrozija Šarčevića, sto godina od rođenja Ante Sekulića, Stipana Bešlina, Mitra Dragutinca i Željka Kujundžića, 75 godina od smrti Mije Mandića i Stjepana Beata Bukinca i druge. Kao i ranijih godina, u obilježavanja ovih jubileja trebaju se uključiti i udruge s područja u kojima su neki od navedenih velikana djelovali ili ostavili značajniji trag.
„Imamo što pokazati i sebi i drugim zajednicama s kojima živimo. U okviru projekta novog preporoda zajedničkim i snažnijim angažmanom želimo dići na jednu višu razinu onoga što već godinama radimo s jubilejima velikana. Radimo na popisu nematerijalne baštine, uskoro će biti otvoren javni poziv za uključivanje u projekt Topoteka Hrvata u Srbiji, koji je vezan za digitalizaciju sadržaja”, rekla je Katarina Čeliković iz ZKVH-a.
Kalendar manifestacija
Predstavnici udruga su u raspravi naznačili neke od svojih problema, od pitanja vezanih za prostorije, administrativne poslove te pojedina tehnička pitanja vezana za statute. Po pitanju jačeg povezivanja, predstavnik UBH Dužijanca iz Subotice Marinko Piuković najavio je za iduću godinu projekt Dužijanca u Baji, odnosno gostovanje ove manifestacije u tom gradu koje će biti realizirano u suradnji s Hrvatima u Mađarskoj.
Udruge kulture su u prošloj godini imale oko 250 manifestativnih aktivnosti, uključujući i gostovanja. Na susretu u Stanišiću tajnik ZKVH-a Josip Bako predstavio je preliminarnu verzija Kalendara manifestacija za iduću 2020. godinu. Kada sve udruge pošalju svoje prijedloge, konačna verzija će biti izrađena, a potom i dostupna javnosti na internetskoj stranici ZKVH-a.
Susretu udruga nazočili su i predstavnici hrvatske diplomacije u Srbiji na čelu s veleposlanikom Gordanom Bakotom. On je u svojem obraćanju kazao kako Hrvatska prati, te financijski podupire aktivnosti ovdašnjih Hrvata, pa tako i njihovih udruga kulture. On je naglasio kako je zajedništvo jedini put ka boljitku hrvatske zajednice, usprkos razlikama koje postoje. Također, najavio je da će Hrvatska tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije od 1. siječnja nastojati utjecati i na poboljšanje položaja ovdašnjih Hrvata, stavljajući na dnevni red neka pitanja iz pregovaračkog procesa Srbije, napose vezanih za poglavlja 23 i 24.
Susretu u Stanišiću bili su nazočni predstavnici dvadesetak udruga. Svojevrsni domaćin bilo je mjesno HKD Vladimir Nazor koje je istoga dana u tome mjestu organiziralo svoju središnju manifestaciju Večer ikavice.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P. )
