Zagrebačko predstavljanje trećeg broja Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata održano je u Fakultetskoj vijećnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 21. studenoga 2012. godine, u okviru programa domaćeg skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu“, što ga je od 20. do 22. studenoga 2012. organizirao Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predstavljanje ovog znanstvenog časopisa kojeg odlikuje visoka kvaliteta znanstvenih istraživanja i recentnost tema, a obrađuje više aspekata društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti, otvorila je voditeljica skupa prof. dr. sc. Milana Černelić.
Znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju u Zagrebu dr. sc. Ivica Martinović, o važnosti ovog časopisa je rekao:
„Pokretanje ovakvog znanstvenog časopisa od strane jedne manjinske zajednice izuzetno je važno, kako za promociju same zajednice, tako i za otvaranje i širenje prostora znanstvenog promišljanja i raspravljanja o temama važnim za društveni i kulturni život vojvođanskih Hrvata, a krasi ga širina tematike, teritorijalna širina i interdisciplinarna širina. Također, iz imena autora priloga u Godišnjaku vidljivo je da se od časopisa nastoji napraviti medij koji će okupljati već afirmirane znanstvenike koji se bave tematikom kulture i povijesti vojvođanskih Hrvata, ali i da se oko njega okupljaju i svoje prvijence objavljuju i mladi znanstvenici koji su tek na početku svoje znanstvene karijere. Tako Zavod kroz izdavanje ovog časopisa postaje pravi inkubator znanstvenih istraživanja iz raznih područja koje međusobno spaja zajednička tema kulturnog identiteta vojvođanskih Hrvata“.
Docent dr. sc. Petar Vuković sa Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, član Uredništva, ustvrdio je kako je Godišnjak pionirski pothvat u kojem pripadnici jedne nacionalne manjine u vlastite ruke uzimaju intelektualno promišljanje onoga što je relevantno za život njihove zajednice. Taj pothvat, za koji nema puno presedana, zaslužuje veliku pozornost ne samo s obzirom na specifičnosti zajednice koja ga je iznjedrila nego i na pozadini širih intelektualnih i idejnih tradicija iz kojih i unatoč kojima izrasta.
„Godišnjak nije izolirana pojava nego dio moderne i promišljene, a iznad svega sadržajne i bogate kulturne politike koja se u toj zajednici vodi. Etablira se u njoj kao platforma za sustavno, analitičko i kritičko promišljanje svega onoga što za hrvatsku zajednicu u Vojvodini ima važnost. Štoviše, bez takve politike Godišnjak teško da bi bio i zamisliv, jer je analitički diskurs i moguć samo kao vrhunac kulturnoga djelovanja, sa širokom bazom drugih aktivnosti. On u tom smislu označava važnu prekretnicu u kulturnom životu vojvođanskih Hrvata jer otvara prostor za obnovu njihova povijesnoga pamćenja i reflektiranje sadašnjosti te im tako omogućuje da se razviju u samosvjesnu i modernu manjinsku zajednicu. Povrh toga, Godišnjak ima i širu važnost jer je postao akter u globalnom procesu traganja za mjestom nacionalnih manjina u suvremenom svijetu i njihovu izbavljanju od suprotstavljenih dominantnih ideologija između kojih su stiješnjene“, zaključio je Vuković.
Na kraju predstavljanja govorio je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i glavni i odgovorni urednik Godišnjaka Tomislav Žigmanov, ustvrdivši kako Godišnjak pokriva najslabije zastupljeno područje aktivnosti hrvatske zajednice u Vojvodini – znanstvenu djelatnost, odnosno da je to prvi znanstveni časopis Hrvata u Vojvodini.
„Pri tom moram naglasiti da je Leksikona podunavskih Hrvata – Šokaca i Bunjevaca, koji izdaje Hrvatsko akademsko društvo, a uređuje dr. sc. Slaven Bačić, bio ona inicijalna kapisla Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata da okupi znanstvenike svih profila na projektu Godišnjaka“.
On je potom dodao kako je, uz postojeća glasila i časopise važne za njegovanje i očuvanje jezika, identiteta i kulture vojvođanskih Hrvata, Godišnjak, kao znanstveno profilirana publikacija, učinio značajne pomake u afirmiranju vojvođanskih Hrvata i u znanstvenom pogledu te da je vidljiva njegova namjera da potakne i prezentira znanstvenu refleksiju o različitim područjima i dimenzijama hrvatske manjine u Vojvodini.
Tekst: Zlatko Žužić
