XVIII. forum hrvatskih manjina, stručni skup na kojem se razmatrao status, problematika i aktualnosti vezane uz hrvatske manjine u europskim državama održan je u Zagrebu 16. studenoga 2012. godine u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika. Organizator je već tradicionalno Hrvatska matica iseljenika, a tema ovogodišnjeg skupa bila je „Znanstvena i kulturna suradnja između hrvatskih manjinskih zajednica i Republike Hrvatske“. Forum je okupio predstavnike hrvatskih manjina iz – Austrije, Crne Gore, Italije, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Češke i Slovačke, a prisustvovali su mu i predstavnik predsjednika Republike Hrvatske, predstavnici diplomatskih predstavništava Austrije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Srbije, predstavnici ministarstava, obrazovnih i kulturnih institucija.
Glavni izvjestitelj i moderator skupa bio je dr. sc. Robert Skenderović, predsjednik Znanstvenog vijeća Hrvatskog instituta za povijest, dok je skup otvorio i pozdravnu riječ okupljenima uputio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marin Knezović. Voditeljica Odjela za nakladništvo HMI Vesna Kukavica u uvodnom je dijelu govorila o oblicima znanstvene suradnje Matice s hrvatskim manjinama, a Petar Barišić, ovlašten za obavljanje poslova zamjenika predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, upoznao je prisutne o osnivanju Ureda i načina na koji on funkcionira.
Kako i u kolikoj se mjeri provodi suradnja Republike Hrvatske i izvandomovinskih Hrvata na području kulture i znanosti, budući da je ta suradnja od velikog utjecaja za očuvanje identiteta, govorili su i predstavnici hrvatskih manjina i nastojali utvrditi tko su nositelji znanstvene i kulturne suradnje, koliko je dosad na tome polju učinjeno, jesu li znanstvene i visokoškolske institucije (instituti, fakulteti i agencije) uspjele dovoljno prepoznati njihovu potrebu i važnost, postoje li već određeni programi i koji su problemi u njihovoj provedbi. Također, na skupu se nastojalo utvrditi i jesu li ti odnosi ostvareni na partnerskim odnosima, a razgovaralo se i o suradnji s državnim tijelima, posebice Ministarstvom kulture, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske te s Državnim uredom za Hrvate izvan Hrvatske.
Predstavnici hrvatske manjine iz naše zemlje bili su Darko Sarić Lukendić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Žigmanov je govorio na temu „Hrvati u Vojvodini kao objekti kulturnih politika u Republici Srbiji“ analizirajući pri tom aktualne znanstvene i kulturne suradnje, kako bi se temeljem uvida u stanje te suradnje mogle potaknuti nove perspektive u važnom segmentu manjinske politike očuvanja jezika, kulturnog nasljeđa i nacionalnog identiteta.
„Naše je iskustvo da nismo zatekli niti sustav niti plan kod državnih tijela i kod kulturnih i znanstvenih institucija te da za to ne postoje posebna financijska sredstva. Nadalje, veća je empatija hrvatskoga ruba nego glavnog grada Hrvatske, a brojne inicijative s naše strane imale su rezultate u institucijama Republike Hrvatske u kojima djeluju osobe koje su rođene u Vojvodini“, ustvrdio je Tomislav Žigmanov te zaključio kako ipak postoji nada jer postoje odlučni pomaci u posljednje dvije godine, potpisano je nekoliko sporazuma o suradnji, a postignuti su i određeni uspjesi u politici nagrađivanja.
„Naravno, nada postoji pod uvjetom da navedeni pomaci budu praćeni i sukladnim mjerama državnih tijela, institucionalnih aranžmana i osiguranog novca“, rekao je Žigmanov.
Nakon cjelodnevnog rada XVIII. foruma hrvatskih manjina o znanstvenoj i kulturnoj suradnji, a uzimajući u obzir dosadašnji stupanj i kvalitetu odnosa matične države i hrvatskih nacionalnih manjina u Europi, doneseni su zaključci u kojima je predloženo da se pronađu načini kako institucije hrvatskih manjina mogu sudjelovati na natječajima u Republici Hrvatskoj za znanstvene i kulturne programe, da se strategija Republike Hrvatske usmjeri prema kadrovskom osnaživanju hrvatskih manjina za znanstvenu i kulturnu suradnju, da znanstvena i kulturna suradnja budu na partnerskim osnovama kako bi hrvatske manjine mogle postati i subjekt, a ne samo objekt istraživanja i suradnje, te da se ulože napori u prepoznavanju specifičnosti svake hrvatske manjine i prema tome radi strategija znanstvene i kulturne suradnje.
Tekst: Zlatko Žužić
Fotografije: Snježana Radoš
