XXVII. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu očuvanja kulturnog identiteta bačkih Šokaca kroz aktivnosti zaštite prirode i kulturnih dobara održan je 28. rujna 2013. godine, u Domu kulture u Monoštoru. Uvodničar je bio dr. sc. Vladimir Stojanović, izvanredni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu, koji je konkretno govorio o značaju koncepta Prekograničnog rezervata biosfere u nastajanju PRB „Mura – Drava – Dunav“ i Rezervata „Bačko Podunavlje“ za očuvanje kulturnih i okolišnih znamenitosti i potencijala, koji za cilj imaju očuvanje identiteta i razvitak lokalne zajednice.
Bački Hrvati (Šokci) nastanjuju već stoljećima bačko Podunavlje. Slično kao i u slučaju brojnih drugih manjinskih zajednica, pitanje njihova identiteta i opstanka veoma je aktualno iz različitih kutova promatranja. Funkcija zaštite prirode nije samo u zaštiti prirodnih fenomena, već je sadržana i u korisnosti za lokalno stanovništvo. U tom pravcu jasno se ističe tema korisnosti zaštite specijalnih rezervata prirode „Gornje Podunavlje“ i „Karađorđevo“ za zajednice lokalnog stanovništva, pa tako i za šokačku zajednicu na ovom prostoru.
U trenutku proglašavanja Rezervata biosfere „Bačko Podunavlje“ aktualna su i pitanja prezentacije i promocije lokalne kulture zajedno s tim budućim Rezervatom. Slična je situacija kada se radi o spomenicima kulture. Koliko oni bilježe prisutnost Šokaca u bačkom Podunavlju i kako mogu prezentirati njihov kulturni identitet, samo su neke od važnih tema u ovom području.
Dr. sc. Stojanović se u svome izlaganju osvrnuo na pojmove i osnovne karakteristike kulturnog identiteta, ujedno prikazujući kretanje broja stanovnika šokačkih bačkih mjesta nakon II. svjetskog rata do 2011. godine, gdje je primjetan pad broja mještana. Koncept Rezervata biosfere, kao jedinstva prirode i lokalne zajednice, pruža velike mogućnosti očuvanja kulturnih obilježja, te njihova promidžba kroz nove elemente koje donosi koncept rezervata – turizam, edukaciju, brendiranje i dr. On je naglasio kako je povezanost Šokaca na ovim prostorima s prirodom koja ih okružuje, kroz koncept rezervata biosfere, odlična je šansa za ovu zajednicu, koja treba pronaći svoju ulogu i koristi za održivi razvoj i očuvanje kulture i okoliša.
Prikazavši pojedina postojeća zaštićena kulturna dobra na ovom prostoru, koja su pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kao što je, na teritoriju Grada Sombora, crkva sv. Arhanđela Mihovila u Beregu, crkva sv. Petra i Pavla u Monoštoru, Vajdingerov dvorac s ekonomskim dvorištem u Apatinu, ili spomenici kulture u Baču – franjevački samostan, tvrđava Bač, hamam, kapela sv. Antuna Pustinjaka itd., dr. sc. Stojanović je istaknuo kako su to značajna kulturna obilježja, koja, uz tradicijske manifestacije te objekte u privatnom vlasništvu poput etno-kuća u Monoštoru ili Baču, pružaju velike šanse za očuvanje tradicije i razvitak turizma.
U tom smislu, neophodno je raditi na stvaranju lokalne strategije kulturnog razvitka bačkih Hrvata, „za što je možda baš sada pravi čas, budući da je nominacija za Rezervat biosfere upravo u fazi odlučivanja“, rekao je dr. sc. Stojanović.
On je naglasio i značaj odnosa između upravljača zaštićenim područjima i lokalnog stanovništva, koji trebaju predstavljati međusobni dijalog i kompromisna rješenja za zajedničku, integralnu zaštitu i ekonomski razvitak regije, te je istaknuo dobre osnove za prezentaciju kulturnog nasljeđa i dobara u seoskim naseljima, te samim time i njihovo očuvanje.
Na znanstvenom kolokviju su bili nazočni predstavnici udruga iz Sonte, Bačkog Monoštora i Subotice, kao i osobe koje se bave navedenim temama.
Znanstveni kolokvij organizirao je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Kulturno-umjetničkim društvom Hrvata „Bodrog“.