U organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća, u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, u Hrvatskom domu u Srijemskoj Mitrovici 21. travnja 2018. održan je redoviti radni susret hrvatskih kulturnih udruga u Vojvodini. Radnom susretu nazočili su i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Gordan Bakota i generalni konzul Generalnog konzulata RH u Subotici Velimir Pleša. Razvijanje odnosa i suradnje institucija Republike Hrvatske s Hrvatima u Srbiji bila je tema koju su izložili državni tajnik Milas i veleposlanik Bakota koji su tom prilikom poručili Hrvatima u Srbiji da skrb o interesima i potrebama hrvatske zajednice jest i ostaje jedan od prioriteta u bilateralnim hrvatsko-srpskim odnosima.

Problemi i sugestije

Redoviti radni susret, koji se organizira dva puta godišnje, omogućuje da predstavnici hrvatskih kulturnih udruga razmijene mišljenja kako bi u međusobnoj komunikaciji razriješili nedoumice i probleme. Ovogodišnji proljetni susret okupio je više od 30 predstavnika hrvatskih udruga.
„HNV na različite načine pomaže rad hrvatskih kulturnih udruga. Putem natječaja 50 posto našeg proračuna godišnje ode na njihove projekte. Druga pomoć hrvatskim udrugama u suradnji sa ZKVH-a su ovi susreti gdje pomažemo u organizaciji njihovih manifestacija. HNV to ne bi moglo raditi tako uspješno da nema direktne pomoći iz Hrvatske. Zahvaljujući djelatnoj potpori Središnjeg državnog ureda jače smo kadrovski osposobljeni i uz pomoć njih možemo bolje odgovoriti na izazove, ne samo u kulturi, nego i u obrazovanju“, izjavio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić.
Najveći broj primjedbi nekih od sudionika odnosio se na neravnopravnu raspodjelu sredstava među udrugama. No, jedan od problema gotovo svih udruga je i sve manji broj mladih.
„Prije deset godina, kada je osnovana naša udruga, bilo nas je puno više, posebno mlađih članova. Radila je folklorna i pjevačka sekcija. Danas je sve to polako nestalo zato što mladi odlaze iz sela, a stariji umiru. Ostaju prazne kuće i našeg naroda u selu je sve manje. To nam je veliki problem i bez ljudi ne možemo više raditi“, kaže Marica Andrić iz HKUPD-a Matoš iz Plavne.
Osim izloženih problema, neki od sudionika iznijeli su i određene sugestije.
„Naša budućnost bila je i bit će naše zajedništvo. A to zajedništvo najlakše je ostvariti čuvanjem tradicijske kulture. To je način života, bivstvovanja naših djedova i pradjedova. Ali treba reći da tradicijska kultura ne potire i suvremenu kulturu i suvremeni način života. Mi imamo izbor da li živjeti samo suvremeni način života a da tradicijska kultura bude nešto što je u škrinjama, ili da ona bude način života. Bez tradicijske kulture nema opstanka Hrvata u Vojvodini“, rekao je Željko Šeremešić iz KUDH-a Bodrog iz Monoštora.
Domaćini susreta bili su počašćeni što su mogli ugostiti sudionike.
„Ponosni smo što možemo ugostiti predstavnike kulturnih udruga iz Srbije i visoke uzvanike iz Hrvatske. Kao Srijemcu, osobno mi je drago da se posvećuje pažnja i našoj sredini. Trudimo se sačuvati i gajiti svoju kulturu, nasuprot svim nedaćama koje imamo i koje su dugo vremena bile političke i druge prirode. Mi se trudimo prevladati sve te nedaće i kroz rad udruge sačuvati i hrvatsku kulturu i hrvatski identitet“, rekao je predsjednik HKC-a Srijem-Hrvatski dom Krunoslav Đaković.
Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov izjavio je da hrvatska zajednica očekuje da država u kojoj plaćaju poreze u rješavanju problema ima proaktivan stav i pozitivan odnos prema hrvatskoj zajednici.
„Institucionalni okvir hrvatske zajednice je još uvijek nedovoljno razvijen i 70 posto udruga nema vlastiti prostor. Većina ih radi u prostorijama župa. Kulturni prostor u hrvatskoj zajednici je najrazvijeniji. Djeluje više od 40 udruga i on se širi. Godišnje organiziramo oko 400 manifestacija i objavimo 30-ak publikacija, ali je još uvijek mali broj ljudi koji su profesionalno angažirani“, istaknuo je Žigmanov, dodajući da su susreti potrebni kako bi postojalo zajedništvo kao i pokušaji dogovora oko onih pitanja koja se dotiču svih.

Nastavak skrbi i u budućnosti

Na početku susreta nazočnima se obratio državni tajnik Milas i tom prilikom podsjetio što je Vlada Hrvatske u suradnji s institucijama Hrvata u Srbiji napravila u proteklih nekoliko mjeseci. Također je poručio da će se skrb o interesima i potrebama hrvatske zajednice nastaviti i ubuduće. Ukazao je i na aktivnosti kojima će biti osigurane posebne kvote za upis pripadnika hrvatske manjine izvan Hrvatske na Sveučilištu u Zagrebu.
Istaknuo je i da će se predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji ubuduće osigurati zastupljenost Hrvata u političkim tijelima, javnim ustanovama i državnim institucijama i da će se u tom smislu uspjeti stvoriti preduvjeti za rješavanje otvorenih pitanja. Bilo je riječi i o otvorenim natječajima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, za koje je posebno osmišljen program u svih 12 susjednih zemalja, s osnovnim ciljem osnaživanja zajednica u ostvarivanju manjinskih prava, poticanja njihove kulturne, jezične i etničke samosvijesti. Obećana je i dalja potpora aktivnostima hrvatske zajednice na očuvanju identiteta, njegovanju hrvatske kulture i tradicije, a kako se moglo čuti za te namjene osigurana su sredstva u iznosu od milijun i 100 tisuća kuna i ona su u odnosu na 2016. godinu povećana za 10 posto.

Rješenje za sjedište NIU Hrvatska riječ

Tijekom sastanka državni tajnik Milas i predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić potpisali su ugovor o donaciji kojom se realizira odluka Vlade Hrvatske, donijeta na sjednici 19. travnja 2018. godine, o osiguravanju financijske potpore za kupnju zemljišta s ciljem trajnog rješavanja pitanja sjedišta NIU Hrvatska riječ u Subotici u iznosu od 640.000 kuna (blizu 87.000 eura).
„Važnost NIU Hrvatska riječ ne treba posebno isticati u području kulture i informiranja. Zajedno sa ZKVH-om i HNV-om, i ova institucija je ona po kojoj prepoznajemo Hrvate. Ovim potezom sve tri institucije dobit će i na funkcionalnosti i na racionalizaciji, ali će se olakšati i osnažiti suradnja kako između njih, tako i s institucijama Republike Hrvatske. Siguran sam da će osiguravanje sjedišta NIU Hrvatska riječ pridonijeti kvaliteti informiranja na hrvatskom jeziku i pismu i to je vidljiva potpora i politika institucija Republike Hrvatske u svemu onom što hrvatska zajednica ovdje pokušava ostvariti“, rekao je Milas.

Nužan dijalog

Veleposlanik Bakota je istaknuo važnost održavanja sastanka u Srijemu.
„Uvjeren sam da je dijalog i otvorenost u razgovoru unutar jedne zajednice najvažnija i najljekovitija stvar kada je riječ o budućnosti te zajednice. Vi ste ti koji ćete u konačnici realizirati ta prava, koja su utemeljena na državnom sporazumu Hrvatske i Srbije i političkim odlukama na najvišim razinama«“, rekao je on dodajući da je dijalog unutar zajednice prijeko potreban.
Jedna od tema susreta bila je i uloga i aktivnosti hrvatskih udruga na planu implementacije Strategije kulture Hrvata u Srbiji.

Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)