Učenici hrvatskih odjela iz Osnovne škole Vladimir Nazor u Đurđinu bili su gosti programa u okviru Dana Ivane Brlić Mažuranić, kulturne manifestacije koja se održava svake godine u Slavonskom Brodu. Tom su prilikom izveli predstavu Lina snaja (lijena snaha) i njome prikazali život i govor bačkih Hrvata. Jednodnevno gostovanje ispunili su i obilaskom kulturnih i povijesnih znamenitosti grada na Savi, uz nezaobilazan posjet kuće slavne hrvatske spisateljice.
Predstava za rođendan
Baš na rođendan Ivane Brlić Mažuranić, 18. travnja, kada se održava manifestacija U svijetu bajki IBM, poput skupine malih šegrta hlapića, djeca iz hrvatskih odjela đurđinske osnovne škole pošli su razglasiti o svojemu jeziku i podrijetlu. Gostovanje s kratkom predstavom Lina snaja, koju je pripremilo i odigralo dvanaest učenika uz pomoć mentorice i redateljice, razrednice Tanje Dulić, podsjetilo je na njihov nastup na Danima Balinta Vujkova, što je svojevrsni pandan manifestaciji u Slavonskome Brodu.
Profesorica Katarina Čeliković iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, organizatora ovoga gostovanja, kaže kako je započeta lijepa suradnja s još jednom institucijom u Hrvatskoj. Bila je ovo odlična prilika pokazati kako mi čuvamo našu ikavicu, kako bački Hrvati zapravo divane i kako mogu jezikom i narodnom književnošću povezati značajne književnike i značajnu književnost, veli Katarina Čeliković. „Bili smo u školi koja nosi naziv velikog hrvatskoga pjesnika Dragutina Tadijanovića podrijetlom iz Slavonskog Broda i uz Balinta Vujkova, dva književnika i dva pjesnika su na ovaj način spojena. Također i naša nastava na hrvatskom jeziku postoji 15 godina koliko ima i škola gdje su djeca iz Đurđina gostovala. Na ovaj način smo napravili jednu vezu koja će se vjerujem i nastaviti. Domaćini su bili predivni, topli, srdačni, pokazali su nam ne samo školu nego i spomen dom Tadijanovića, a bili smo i u kući Ivane Brlić Mažuranić. Vidjeli smo staru tvrđu Slavonskoga Broda, Muzej tambure i još mnogo toga.“ Čeliković vjeruje da će se djeca rado vraćati u ovaj grad. „Vjerujem da suradnja sa svim gradovima u kojima djeca borave, pa tako i u Slavonskom Brodu, ostavlja duboke tragove. To znači emotivno vezivanje za domovinu Hrvatsku, za ono što nam nije tako često blizu, a to je jezik, tu su ljudi, grad i njegova kultura.“
Pomladak ključan za zajednicu
Ključ očuvanja jezika, a samim time i nacionalnoga identiteta je u pomlatku, ocjenjuje jedna od organizatorica sedmodnevne manifestacije U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić dr. sc. Emina Berbić-Kolar, izvanredna profesorica, prodekanica za razvoj i stručne poslove na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku i voditeljica dislociranoga studija u Slavonskome Brodu.
„Jezik može ostati živ samo ako ima svoje izvorne govornike, a jedino jamstvo da će u Vojvodini ostati živ jesu djeca. Ne odrasli, ne bake i djedovi koje najčešće snimamo i na temelju čijih govora pišemo nekakve radove i tomu slično. Ustvari upravo obrnuto. Ako nema djece, ako nema mladih obitelji koje će imati djecu i koja će živjeti u odgovarajućem okruženju, onda nema ni jezika, nema identiteta, nema kulture. Mislim da niti jedna hrvatska zajednica nije u tako teškom položaju kao što su vojvođanski Hrvati. Ovo je jedna dobra priča u kojoj ćemo moći surađivati i ponuditi vojvođanskim Hrvatima, ali i oni nama još puno toga. Može se raditi na znanstvenoj, stručnoj, popularizacijskoj razini i na kulturnoj. Također i na mobilnosti, na dolasku učenika i nastavnika u Suboticu i iz nje u Slavonski Brod i u Osijek“, ukazuje Berbić-Kolar.
Ona kaže kako će se za ove otvorene mogućnosti zalagati. Sigurna je kako se dobra suradnja s učiteljskim fakultetom na mađarskom jeziku u Subotici može kvalitetno proširiti i na osnovne škole, učitelje, djecu i njihove roditelje iz hrvatske zajednice. Jednako tako i na cijelu hrvatsku zajednicu koja je još preostala u Vojvodini. Prema riječima sugovornice, dolazak mladih vojvođanskih Hrvata bio je pravi potez.
„Evo, danas sam baš sretna i ponosna što smo ih slušali i gledali. Trebalo bi biti više takvih priredaba koje bi se mogle održati na korzu pa da i građanstvo može sve to vidjeti.“
Profesorica Berbić-Kolar dodaje da su to baš one prave kulturne vrijednosti, hrvatski kulturni identitet kojega se često zaboravlja. „Suradnja s Hrvatima iz Vojvodine došla je na plodno tlo, i sasvim sigurno će se odvijati i u Osijeku, jer smo mi učiteljski fakultet, odgajamo buduće učitelje i buduće odgojitelje, upravo one koji će poučavati djecu u osnovnim školama i vrtićima. Naši bi studenti imali puno koristi da su pogledali ovakvu predstavu i čuli te riječi. Na fakultetu imamo jedan kolegij koji nosi naslov ’Zavičajni idiom bunjevačkoga govora’ kojega sam ja unijela u program. Ima puno prostora za međusobnu suradnju“, kaže sugovornica.
Izvor: Hrvatska riječ (Siniša Jurić)