Knjiga Tomislava Žigmanova „Izazovi - sabiranja, sumjeravanja, tumačenja : studije i ogledi o knjiškim i književnim temama hrvatskoga istočnoga zagraničja“ predstavljena je 9. travnja 2013. godine, u subotičkoj Gradskoj knjižnici. Knjiga predstavlja zajednički nakladnički projekt institucija iz Mađarske, Hrvatske i Srbije – Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha, Udruge Oksimoron iz Osijeka, te Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, a posljedica je višegodišnje suradnje znanstvenika i kulturnih djelatnika iz ovih regionalnih centara triju država. Djelo čini jedanaest studija koje se bave poviješću, procesima i događajima unutar kulturnoga prostora Hrvata u Vojvodini koji se, prije svega, odnose na fenomen knjige i književnosti.
Urednik knjige i ravnatelj Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj mr. sc. Stjepan Blažetin smatra kako Žigmanovljeva knjiga pruža uvid u „dosta dramatično“ stanje u području hrvatske kulture i književnosti u Vojvodini, uz konstataciju kako je njezin autor/pripovjedač „tragične sudbine“.
„Zašto smatram da je autor/pripovjedač u knjizi tragične sudbine? Prvo, jer je svjestan svih nedostataka na polju hrvatske književnosti u Vojvodini. A koji su ti nedostaci? To je deficit u ljudskim resursima: nema dovoljno stručnih ljudi koji su spremni ovaj književni korpus iščitati. Potrebno je da se ta produkcija koja nastaje izvan Republike Hrvatske iščita i valorizira jer jedino na takav način književnost funkcionira kao sustav. Još jedan nedostatak kojeg autor spominje jest nedostatak vlastite refleksije na tekstove. S jedne strane, na te tekstove treba reflektirati ovdje, a s druge strane treba imati refleksiju i izvan ove zajednice. Nadalje, knjiga vrlo dobro definira stvari koje je potrebno napraviti kako bi književni život vojvođanskih Hrvata zaživio u potpunosti. Treba pokušati riješiti sve te probleme. Našemu su pripovjedaču jasni koraci koje treba učiniti, ali je tragedija u tome jer nije sigurno da su ti koraci mogući«, naveo je Blažetin.
On je istaknuo i kako su problemi Hrvata u Mađarskoj i Vojvodini slični kada je u pitanju književnost.
„Važno nam je da Republika Hrvatska, posebice tamošnja stručna javnost, prepozna te probleme i ono što se ovdje producira te da budemo nazočni na hrvatskoj književnoj i znanstvenoj sceni“, dodao je Blažetin.
Kroatist prof. Vladan Čutura je ocijenio kako širok vremenski i prostorni kontekst ove knjige govori o autorskoj kompetenciji te da se studija nadaje kao pogodno štivo i za one čiji interes nije usko književna struka.
„Fenomen knjige i književnosti u ovoj su knjizi bili objektom ispitivanja i propitivanja iz vizure različitih grana društvenih i humanističkih znanosti – od sociokulture, preko filozofije i povijesti, do književne povijesti i književne teorije. Autor knjige Tomislav Žigmanov je ovom studijom pokazao ne samo da je vrsni poznavatelj fenomena knjige i književnosti, kako voli reći, hrvatskoga istočnoga zagraničja, već da ga odlikuje i ozbiljan pristup temama, intelektualni žar, te znanstvena kreativnost u njihovoj obradi“, kazao je Vladan Čutura.
Docent Filozofskog fakulteta u Osijeku dr. sc. Ivan Trojan je, među ostalim, istaknuo kako je Žigmanov autoreferencijalnošću nastojao riješiti problem nemogućnosti povezivanja kompleksne priče s kojim se susreću humanističke znanosti danas.
Po riječima autora Tomislava Žigmanova, knjiga ima snažnu programsku intenciju usmjerenu na profesionalni ustroj književne scene vojvođanskih Hrvata, po uzoru na neke druge nacionalno-manjinske zajednice u multikulturalnoj pokrajini.
„Hrvatska književnost u Vojvodini nalazi se u jednoj situaciji nezrelosti i to zbog okolnosti koje nam nisu bile naklonjene. Ona je puna diskontinuiteta, jer se odvijala u nepovoljnim okvirima gdje se vlastita sloboda književnog stvaralaštva plaćala skupo. S tako nepovoljnim nasljeđem iz povijesti mi smo danas u situaciji da smo, osim produkcije i prezentacije književnog stvaralaštva, u mnogim drugim segmentima gotovo na početku, napose kada su u pitanju kvalitetna prezentacija i kritičko autoreferiranje onoga što se proizvod“, kazao je Žigmanov.
Tekst: Davor Bašić Palković
