Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih radova, koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. I u ovom se Godišnjaku svi radovi po prvi put objavljuju. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u pet tematskih cjelina, u kojima su radnje iz društvenih i humanističkih znanosti, a čija objava ima značaj znanstvenog prinosa za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.
U prvoj cjelini „Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji“ nalazi se pet radnji – dr. sc. Mario Bara zastupljen je radnjom „Prilog poznavanju ranih hrvatskih migracija u ugarskom Podunavlju“ (str. 9-28), redoviti suradnik dr. sc. Franjo Emanuel Hoško piše na temu „Pastoralno djelovanje subotičkih franjevaca u posljednja tri stoljeća“ (str. 29-42), a dr. sc. Ladislav Heka u ovom broju Godišnjaka zastupljen je s dvije radnje: „Barun Josip Rudić Aljmaški (1792. – 1879.) – o 225. obljetnici rođenja“ (str. 43-52) i „Grof Karlo (Károly) Khuen-Héderváry i Hrvati“ (str. 53-88), a novi suradnik, povjesničar Hrvoje Vojnić Hajduk objavljuje radnju „Jedan postmodernistički prikaz kulturne povijesti Bunjevaca“ (str. 89-104), u kojoj se polemički osvrće na studiju Martina Henzelmanna „Die Bunjewatzen: Ein kurzer Überblick über eine ethnische Minderheit in Serbien und die Herausbildung ihrer Mikroliteratursprache“, koja je objavljena u Leipzig-u 2016. godine.
U drugom se odjeljku, pod naslovom „Pravo i politologija“ nalazi radnja mladoga Darka Baštovanovića s veoma aktualnom temom „Političko-pravni položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji u procesu EU integracija Srbije“ (str. 107-157). „Povijest književnosti“ također donosi jednu radnju – riječ je o napisu dr. sc. Slavena Bačića „Prinosi za leksikografiju bačkih Hrvata: Dva pisma Geze Kikića Leksikografskom zavodu i Miroslavu Krleži“ (str. 159-168).
Četvrta cjelina, „Sociokulturna antropologija i etnologija“, ima četiri radnje koje su nastale kao rezultat terenskih istraživanja tradicijske kulture šokačkih Hrvata od strane studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, uz mentorsko vodstvo dr. sc. Milane Černelić. Najprije je objavljena radnja Gorane Ražnatović „Porod i porodni običaji kod Šokaca u Sonti, Baču, Plavni, Vajskoj i Bođanima“ (str. 169-186), zatim slijedi Marina Mihalja „Ophodi kraljica u Beregu i Monoštoru“ (str. 187-208), Nikoline Vuković „Primjena narodne medicine među hrvatskim šokačkim stanovništvom sela Santovo u Mađarskoj“ (str. 209-230) i na koncu Tomislava Augustinčića „Narodna nošnja bačkih Hrvata Šokaca u Baču, Vajskoj i Plavni“ (str. 231-269). Ovo je iznimno važna cjelina za etnografiju Hrvata u Vojvodini, jer sadrži važne zapise koji doista u zadnjem trenutku čuvaju tradicijsku baštinu od zaborava.
Radnje u petome bloku posvećene su Anti Sekuliću, jednoj od najvećih osobnosti u znanosti i publicistici druge polovice XX. i s početka XXI. stoljeća među vojvođanskim Hrvatima, koji je preminuo 2016. godine. Posvećen istraživanju povijesti, kulture, književnosti i jezika Hrvata u Bačkoj – Bunjevaca i Šokaca, u svojim je djelima dao nemjerljive prinose u obogaćivanju spoznaja iz spomenutih područja njihova društvenoga života. Njegova smrt bila je potaknuće Uredništvu Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata da se o znanstvenom i publicističkom djelu Ante Sekulića sačine sumarni prikazi i načelna valorizaciju iz pera dvaju naših vrlih suradnika – dr. sc. Roberta Skenderovića („Prinos Ante Sekulića istraživanju povijesti podunavskih Hrvata“, str. 273-280) i dr. sc. Petra Vukovića („Književnopovijesni i jezikoslovni prinosi Ante Sekulića“, str. 281-283).
Šesta cjelina – „Prikazi knjiga“ (str. 287-318), donosi prikaze znanstvenih i publicističkih djela o vojvođanskim Hrvatima objavljena tijekom 2015. godine. Ivana Andrić Penava autorica je prikaza knjige svećenika Petra Šokčevića „Zapisi iz olovnih vremena“, Vladimir Nimčević piše o knjizi Antala Hegedűsa „Život i restauracijska djelatnost kalačkog nadbiskupa Gabrijela Patačića“, Darko Baštovanović prikazuje publikaciju Ágnes Tóth i Balázs Dobosa „O Bunjevcima u Mađarskoj“, Katarina Čeliković Josefa Baslera „Crtice iz prošlosti Plavne“. Ivana Andrić Penava autorica je još jednoga prikaza – riječ je o knjizi Zvonimira Pažin „Slankamen – tak'og sela nigdi nema“, Ivana Petrekanić Sič piše o monografiji „Festival bunjevački pisama : naših prvih petnaest festivala (2001.-2015.), autora Marka Sente i Vojislava Temunovića, Tomislav Žigmanov napisao je prikaz knjige Petra Šarčevića i Nace Zelića „Hrvatska pisana riječ u Bačkoj : hrestomatija“, a svoj drugi prikaz Vladimir Nimčević posvetio je knjizi Ladislava Heke „Dalmatini (Bunjevci) u slobodnim kraljevskim gradovima Segedinu i Subotici“. Ljubica Vuković Dulić prikazala je knjigu „Ban Josip Jelačić od Petrovaradina do Beča“, koju skupa potpisuju Ivana Andrić Penava, Dominik Deman, Davor Martinčić i Petar Pifat, Željka Zelić autorica je prikaza knjige Ante Sekulića „Jezikoslovne rasprave“, i na koncu, Darko Baštovanović objavljuje prikaz knjige Jovana Komšića „Demokratsko upravljanje kulturološkim razlikama : Vojvodina u svetlu evropskih iskustava“.
Godišnjak br. 8 završava „Dodacima“ (str. I-XXXII) u kojem su „Upute suradnicima Godišnjaka za znanstvena istraživanja“, informacija „O Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata“ te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Godišnjak se objavljuje u nakladi od 300 primjeraka, a može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena primjerka je 900,00 dinara.
