Međunarodni sajam knjiga u Novom Sadu, održan je od 18. do 24. ožujka 2025. i najveća je knjiška manifestacija u AP Vojvodini. I ove godine na tom sajmu svoja najnovija izdanja predstavili su NIU Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavio se programom Matoš kao nadahnuće odnosno knjigama o Antunu Gustavu Matošu (1873. – 1914.) koje su tiskali samostalno ili u sunakladi. U pitanju su naslovi: AGM kao nadahnuće, Domovini iz tuđine, Josipu Jurju I. – kralju naših ideala i Iverje. Spomenute knjige tiskane su u okviru manifestacije Dani A. G. Matoša, a nakladnici su iz Hrvatske (Osijek, Tovarnik), Srbije (Subotice) i BiH (Mostar). Temelj ovih suradnji je i Matošev slojeviti identitet kojega je opisao riječima: „Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem“. Cilj ove edicije podsjećanje je na Matoševo značajno djelo kao i njegovo novo čitanje.
Jedan od sunakladnika u ovom projektu je Društvo hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski. Predsjednik tog ogranka Mirko Ćurić ocijenio je kako je Matoš aktualan i danas, poput njegove pripovijetke Moć savjesti s kojom je ušao u književnost daleke 1892. godine. Kako je dodao, edicija posvećena Matošu nastavlja se, a za ovu godinu planira se izbor iz piščevih putopisa kao i nova zbirka priča nadahnutih životom i djelom književna velikana. Jedan od ciljeva manifestacije Dani A. G. Matoša je i podizanje Matoševe biste u Plavni, mjestu gdje je njegov djed Grgo proveo jedan period života i gdje je rođen njegov otac Augustin.
Knjiga Domovini iz tuđine, kako je rekla njezina izbornica Nevena Baštovanović, nazvana je po istoimenoj Matoševoj pjesmi napisanoj s 22 godine u tuđini, u Beogradu. Naime, Matoš je živio 41 godinu a od toga 14 godina izvan Hrvatske. „Čitajući njegova djela mi vidimo sljedeće: Matoš što je bliže Hrvatskoj to je više kritizira, a što je dalje od nje više je idealizira“, rekla je Baštovanović.
Stručna suradnica za kulturne programe i projekte u ZKVH-u Klara Dulić Ševčić govorila je o knjizi AGM kao nadahnuće. U zbirci je odabrano trideset sedam priča nadahnutih Matoševom biografijom i Matoševim djelom, a vidljivi su različiti pristupi i „rukopisi“.
NIU Hrvatska riječ predstavila je dva naslova: knjigu priča za djecu Djetinjstvo koje ne poznaješ Ruže Silađev iz Sonte i zbirku pjesama U grlu jato tica stoji autorice Nele Skenderović iz Subotice.
Ruža Silađev piše kratku prozu, pjesme, pripovijetke za djecu i dramske tekstove a ovo joj je čevrta knjiga. Kako je na promociji istaknuto, prvi dio ove knjige naslovljen U vrtu Beskrajno zeleno donosi prizore iz života biljaka, životinja i kukaca u vrtu tijekom proljeća. Po riječima autorice, priče su nastale promatrajući majušni svijet vlastita vrta. Neki od plejade likova su: mačak Tomo, miš Prkosiš, Ljubica Radosnica, vrabac Dživ-Džan, Krista Glista, Bubamarka Danka i Bubamarko Darko, Pčelica Vrijednica... Druga cjelina po kojoj cijela zbirka i nosi naziv za glavne likove ima djecu te čitatelje upoznaje s prilikama spisateljičina odrastanja. Osim dječjih zgoda i nezgoda, te priče imaju i blagu etnografsku notu jer se u njima spominju i nekadašnji poslovi poput kiseljenja kupusa ili stari predmeti poput „mačke“ (za dohvatanje predmeta palih u bunar).
Nela Skenderović iz Subotice dugogodišnja je i svestrana akterka kulturnoga i medijskog života manjinske zajednice vojvođanskih Hrvata. Kako je navela, u knjizi U grlu jato tica stoji sabrano je četiri desetljeća njezinog okušavanja u lirici koju piše od mladalačkih dana.
Urednica Nevena Baštovanović navela je kako u knjizi dominira specifična poetika panonizma, što se ogleda i u intenzivnoj povezanosti sa zemljom (bačka crnica) i vodom (od Malog Palića do Dunava i Tise). Osim onih na hrvatskom standardu, zastupljene su i pjesme pisane na bunjevačkoj ikavici (poput Metniću muškatlije u pendžer) čime se Skenderović nadovezuje na uspjelu praksu pjesnika iz zajednice bunjevačkih Hrvata.
Kako je istaknula, pjesničke slike u poeziji Skenderović pulziraju životom, a ono što ih izdavaja u kontekstu zavičajnosti jest njihova autentičnost „i zvučanjem i značenjem“. Također, kroz zbirku provijavaju i motiv slobode (o čemu svjedoči i naslov zbirke) te poziv na susret s drugima. „Vjerujem da ćete i vi čitajući osjetiti ovu knjigu kao mjesto blage miline te da će vam donijeti i smiraj i radost i ljepotu“, zaključila je Baštovanović.
Predstavljanja hrvatskih nakladnika iz Vojvodine održana su u organizaciji Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama i Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice. Na štandu tajništva za obrazovanje tijekom sajamskog tjedna bila su izložena izdanja nakladnika na jezicima nacionalnih manjina. U okviru susreta Koordinacionog odbora društava za jezike, književnost i kulturu predstavljena su i izdanja HKUPD-a Stanislav Preprek iz Novog Sada.
Ovogodišnji Sajam knjiga u Novom Sadu okupio je brojne sudionike, goste, ljubitelje pisane riječi, nakladnike iz Srbije i regije, medije… U istom terminu, u dvorani Master, tradicionalno je održana i međunarodna izložba umjetnosti Art expo.
Izvor: Hrvatska riječ
