Najnovija knjiga subotičkog liječnika, otorinolaringologa, prim. dr. Marka Sentea Otrgnuto od zaborava – Naši liječnici objavljena je u ljeto 2022. godine. Knjiga je čitateljskoj publici predstavljena u petak, 19. kolovoza 2022. godine, u čitaonici Gradske knjižnice Subotica.
Od poznatih do zaboravljenih imena
Nakon knjige objavljene 1997. godine, koju je dr. Sente posvetio povijesti otorinolaringologije u Subotici, i u ovoj on prožima povijest i medicinu, no ovoga puta to čini kroz biografije 22 liječnika, gotovo svih podrijetlom bunjevačkih Hrvata, od kojih je 21 rođen u Subotici ili njezinoj okolici. To ju čini jedinstvenom i posebno vrijednom, jer je o tek nekolicini njih pisao jedino prim. dr. Emil Libman u svojoj knjizi Istaknuti lekari Subotice (1792-1992).
Dr. Sente ovom je prigodom rekao kako su ga povijest kao takva, a i biografije liječnika interesirali i prije ove knjige, ali izravan motiv za njeno nastajanje bila je monografija koju je 2009. izdala Vojvođanska medicinska akademija, u kojoj su objavljene biografije jednog broja vojvođanskih liječnika, pripadnika neke od nacionalnih manjina, ali su izostali oni podrijetlom Bunjevci Hrvati. Ovom je knjigom, ističe, želio nadopuniti to što je propušteno.
„U njoj su se našla konkretno ova 22 liječnika samo iz razloga jer sam njihove biografije prvo uspio završiti, a podatke sam prikupljao tijekom tri-četiri godine. Ima ih još oko 40 za koje sam u međuvremenu saznao, a nekoliko njih je izostalo iz ove monografije jer ih je već dijelom obradio dr. Emil Libman, poput dr. Remeša, dr. Pejčića, dr. Fabijana Skenderovića. Tu su biografije primjerice dr. Josipa Antunovića o kome ništa nisam znao dok nisam počeo raditi na ovoj knjizi, potom dr. Vranje Sudarevića koji je bio gradonačelnik Subotice, a tu su i liječnici koje sam osobno poznavao, poput dr. Antuna Mačkovića, koji je bio moj prvi šef, jedna divna osoba, te dr. Ruže Mačković koja više nikog nema u Subotici. To su ljudi koji su obilježili i moj, a i život grada, koji su svojim radom pridonijeli ne samo medicinskoj struci, već i razvoju Subotice. Pridonijeli su i tome da i geografija izgleda ovako kako izgleda, jer su se neki od njih angažirali tijekom prisajedinjenja Vojvodine Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Zbog svega toga bilo bi nepravedno da budu zaboravljeni, a bili bi zaboravljeni i jesu zaboravljeni na neki način, jer ni ja za neke od njih nisam uopće čuo, primjerice za dr. Belu Ostrogonca, dr. Josipa Čovića. Izdvojio bih jedno prekrasno sjećanje pokojnog povjesničara umjetnosti Bele Durancija o dr. Gezi Kubatoviću, koji je bio fantastičan liječnik opće prakse u Đurđinu, a rodom iz Gornjeg Tavankuta. To bi bilo zaista šteta da nije sačuvano, bez obzira što je to Durancijevo osobno iskustvo, osobni doživljaj", rekao je autor knjige, dodajući kako nije želio dati nikakav stručni sud o njihovom značaju i radu, već samo prikupiti što više podataka o njima kako bi bili sačuvani, jer za neke, koji nemaju pretke, to nitko ne bi mogao učiniti.
Budući da ima dosta liječnika o kojima do sada još ništa nije napisano, najavio je pisanje i druge, a vjerojatno i treće knjige.
Urednica ove monografije Ivana Petrekanić Sič rekla je kako čitanjem knjige bogate arhivskom građom, pisanim dokumentima koje je dr. Sente nalazio u Povijesnom arhivu Subotica, arhivu subotičke Gradske bolnice, starom tisku (Neven, Subotička Danica, Bácskai Hírlap i dr.), zahvaljujući sjećanjima najbližih srodnika, te velikom broju fotografija najvećim dijelom iz obiteljskih albuma, čitatelj ne samo da dobiva sliku privatnog i profesionalnog života ovih liječnika koji su živjeli i radili koncem XIX. i tijekom XX. stoljeća, već će, čitajući biografije prije svega onih koji su živjeli u ranijem razdoblju, možda biti i iznenađeni njihovom ulogom i važnošću u društvenom-političkom životu ovdašnje hrvatske zajednice.
„Njezin glavni naslov – Naši liječnici, govori nam ne samo o tome da su to liječnici koji su u proteklom razdoblju liječili naše pretke, a neki od njih i nas, već su to u najvećem broju rodom bunjevački Hrvati, koji su se školovali ili djelovali na ovim ili na prostorima Republike Hrvatske. I zato su liječnici, kao što je i naš liječnik dr. Marko Sente", istaknula je ona.
Doprinos struci i drugim poljima
Svoj doprinos nastanku ove knjige, kao recenzent, dao je ravnatelj Povijesnog arhiva Subotica Stevan Mačković, zahvaljujući kojem je dr. Marko Sente imao pristup arhivskoj građi.
„Doktor Sente, da bi napisao ovu knjigu, morao se upustiti u arhivska istraživanja. U subotičkom Povijesnom arhivu je pronašao značajne i dragocjene podatke, no kada se opisuju osobe odnosno značajne ličnosti, nezaobilazni izvor za prikupljanje podataka mora biti i nekakva porodična arhiva, ono što svaka obitelj čuva samo za sebe i upravo je to primijenio i u svojoj knjizi. Nije tu samo riječ o ilustracijama, već i o brojnim podacima te opisima nekakvih unutarobiteljskih relacija koje mogu znati samo njezini članovi.
Ova knjiga ne daje samo profesionalne biografije, već pokušava objasniti kakva je bila njihova uloga i značaj u nekakvom širem društvenom okviru. Puno toga se može saznati čitajući ovo djelo, o ljudima, o okružju u kojem su živjeli i djelovali, ali nas podsjeća i na neke procese koji su započeli još polovinom XIX. stoljeća, nastavili se u XX. i traju do dan danas. U prvom redu ovdje mislim na nekakve demografske pokazatelje. Kod ovih se liječnika može zapaziti da su se mnogi školovali u Hrvatskoj, većinom u Zagrebu, mnogi su otišli u Hrvatsku i to je nešto što je prisutno i danas, sve više mladih odlazi", naveo je Mačković.
Knjiga Otrgnuto od zaborava – Naši liječnici tiskana je u nakladi Matice hrvatske Subotica, a na promociji se nazočnima obratio i njezin predsjednik Stipan Stantić.
„Suradnja s doktorom Senteom započela je još ranije, objavom njegovih tekstova u časopisu Klasje naših ravni, a svi ti tekstovi, uz još neke, sada se nalaze i u ovoj knjizi. Za Maticu hrvatsku Subotica ova knjiga je samo vrhunac projekta zvanog Otrgnuto od zaborava, a o značaju samo da kažem – sve što nije zapisano, kao da se nije ni dogodilo, kao da nije ni postojalo. Neki će reći postoji kolektivno pamćenje, da, ali postoji i kolektivno zaboravljanje. Predlažem i drugim, a osobito mlađima da počnu prikupljani podatke, dokumente i o drugim kulturnim djelatnicima, kako bi jednom i o njima mogli objaviti knjigu poput ove."
Knjiga se može kupiti u subotičkoj knjižari Danilo Kiš po cijeni od 1.500 dinara.
Izvor: Hrvatska riječ
