Folklorna, dramska, literarna, pjevačka, sportska, likovna, grnčarska i tamburaška sekcija i redakcija Miroljuba, sve to čini Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vladimor Nazor iz Sombora. Jedna je to od najstarijih hrvatskih udruga u Srbiji, a od svog osnutka 6. prosinca 1936. godine nije prekidala rad. Usprkos promjenama državnih granica, političkom uređenju i državnoj politici prema hrvatskoj nacionalnoj zajednici.
Radionica zlatoveza u suradnji sa Šokačkom granom iz Osijeka, rad članova udruge na pripremi knjige o salašima Nenadić, uspješno sudjelovanje na Međunarodnoj izložbi rukotvorina u Bačkoj Topoli 
gdje je osvojeno 15 priznanja, sudjelovanje na Maratonu lađa na Neretvi, pokretanje kiparske radionice, organiziranje festivala amaterskih dramskih društava i nova kazališna premijera, sudjelovanje na Vinkovačkim jesenima, organiziranje prvog Festivala folklornih udruga... samo je dio ovogodišnjih aktivnosti Nazorovih članova. A djelić onoga što su uradili pokazali su na godišnjem koncertu kojim se već po tradiciji obilježava obljetnica Društva. Redali su se na pozornici igrači, pjevači, glumci, pjesnici, tamburaši... Za obljetnicu, što je također tradicija, pripremljen je i novi broj Miroljuba, lista koji Nazor tiska punih 20 godina. Prvi puta u Miroljubu je dječja strana koju su pripremila sama djeca koja pohađaju nastavu hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture koja je organizirana pri Hrvatskom domu.
A ova Nazorova priča, koja je zakoračila u deveto desetljeće, počela je 6. prosinca 1936. godine kada je osnovano HKD Miroljub. Osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 180 budućih članova, a Skupštinu je otvorio Antun Matarić, budući predsjednik. Već na osnivačkoj skupštini usvojena su pravila Društva. Kako je u tim pravilima napisano, svoje ciljeve Miroljub postiže podizanjem društvenog doma, osnivanjem sekcija, prvenstveno pjevačke i diletantske, te po potrebi i ostalih sekcija, držanjem čitaonice i knjižnice, priređivanjem predavanja, zabava, čajanki, igranki, glazbenih i pjevačkih priredbi, njegovanjem i čuvanjem narodnih starina, tradicije, običaja i nošnje i unaprjeđivanjem nacionalnih i kulturnih interesa hrvatskog naroda. Političko djelovanje u Društvu bilo je zabranjeno. Pravila Društva dobio je svaki član i bio je dužan pridržavati ih se. Od te osnivačke skupštine kroz današnji Nazor prošle su mnoge generacije, a rad udruge prilagođavao se novim vremenima. Ono što je ostalo nepromijenjeno od te 1936. godine je čuvanje tradicije, običaja i nošnje bunjevačkih Hrvata iz Sombora i okolice.
Izvor: Hrvatska riječ(Z. V.)
