Prije 200 godina u selu Čonoplja, kraj Sombora, izgrađena je katolička crkva, današnja župna crkva Svih svetih. Bilo je to vrijeme kada je većinsko stanovništvo u ovom selu bilo njemačkog podrijetla, a uz njih tu su živjeli i Hrvati, Mađari, Slovaci. Dva stoljeća kasnije svečanom misom koju je predvodio subotički biskup Ivan Pénzes, obilježena je ova obljetnica.
Župna zajednica od 300 vjernika
Župa Svih svetih u Čonoplji utemeljena je 1761. godine. Prema pisanju Ivana Burnaća (Miroljub, broj 4, izdanje za 1999. godinu) prva crkva u Čonoplji podignuta je 1750. godine i podigli su je bunjevački Hrvati. Bilo je to dvije godine prije dolaska Mađara i Slovaka na prostor Čonoplje. Crkva je bila duga 17 i široka četiri hvata, pokrivena trskom. Ipak, matične knjige vođene su u Somboru (do 1752. godine) i u župi Rođenja Marijina u Lemešu (od 1752. godine), kome je Čonoplja u vjerskom pogledu pripadala do 1761. godine, kada je utemeljena župa u Čonoplji. Prvi župnik (1761. godine) bio je Stjepan Jerković. Godinu dana kasnije čonopljanska crkva posvećena je u čast Svih svetih. Nije tada još imala toranj, ali je imala zvonik s dva zvona. Te godine u selu je bilo oko 700 vjernika. O trošku komorske uprave u Čonoplji je 1806. godine izgrađen župni dom, a 1819. na mjestu stare i nova crkva. Dugačka je 44 metra, široka 12, visoka 13, a toranj je visok 32 metra.
„Župna zajednica u Čonoplji danas je jedna mala zajednica, oko 300 vjernika. Mise su na mađarskom jeziku i jednom mjesečno na hrvatskom, jer većina vjernika su Mađari. Ovdje sam tri mjeseca, ali nisam za ova tri mjeseca imao niti krštenje niti sprovod. Godišnje bude desetak sprovoda, a krštenja još manje“, kaže župnik u Čonoplji László Hajdu.
Usprkos tome što je zajednica malobrojna vjernici vode brigu o svojoj crkvi.
„Naša odluka bila je da sredstva za obnovu crkve tražimo na natječaju Uprave za kapitalna ulaganja Vojvodine. Katolici u Čonoplji ovu crkvu doživljavaju kao svoju kuću i trude se na sve načine da brinu o njoj. Natječaj je bio prilika da osiguramo novac za izolaciju. Vlastitim sredstvima obnovili smo krovište. Sada nam predstoji ozbiljna restauracija unutarnjeg dijela crkve. To ne možemo sami tako da ćemo tražiti načine da novac osiguramo iz Pokrajine ili Republike“, kaže predsjednik Pastoralnog vijeća u župi Svih svetih u Čonoplji Csaba Szakács.
Prema njegovim riječima, crkva je napravljena za mjesto s oko 6.000 stanovnika u kome su katolici do Drugog svjetskog rata i bili većinsko stanovništvo. Najbrojniji su bili Nijemci, zatim Mađari, pa Hrvati. Stanovnika je danas oko 3.500, a većinsko stanovništvo je pravoslavne vjere.
Hrvata (više) nema u Čonoplji
Za Pastoralno vijeće obilježavanje dva stoljeća od izgradnje nove crkve značajan je datum obilježen svečanom svetom misom koju je predvodio subotički biskup Ivan Pénzes uz veliki broj svećenika. Nije proslava prošla bez uzvanika, a među njima su bili predstavnici nacionalnih manjina, Grada Sombora, republički zastupnik rodom iz Čonoplje. Pozvane nacionalne manjine predstavljali su predsjednici nacionalnih vijeća – predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća Jenő Hajnal, predsjednica Bunjevačkog nacionalnog vijeća Suzana Kujundžić-Ostojić i predsjednik Njemačkog nacionalnog vijeća Mihael Plac. Hrvatskog nacionalnog vijeća na ovoj proslavi nije bilo. Na upit Hrvatske riječi zašto, odgovor predsjednika Pastoralnog vijeća Csabe Szakácsa bio je da je odluku o uzvanicama donijelo Pastoralno vijeće, a HNV nije pozvan jer su članovi Pastoralnog vijeća smatrali da HNV ne treba pozvati, jer u Čonoplji nema Hrvata. Prema njegovim riječima, tridesetak obitelji izjašnjava se Bunjevcima, a tek dvije obitelji Hrvatima. Usprkos toj tvrdnji službeni podaci itekako svjedoče o Hrvatima u Čonoplji.
Prema podacima koje je objavila na svojoj internetskoj stranici Hrvatska katolička mreža (od osnivanja župe, župnici ili upravitelji podrijetlom Hrvati bili su postavljani u većem broju u odnosu na župnike Mađare i Nijemce). Župa je također imala, gotovo neprekidno, kapelane kako bi se u njoj njegovala katolička višejezičnost. Župnici Hrvati bili su: Stjepan Jerković (1761.), Mihael Šin(m)ković (1826. – 1834.), Marijan Klas(a)nović (1838. – 1853.), Marko Palić (1854.), Stjepan Bedić (1855. – 1863.), Franjo Kulišić (1864.), Juraj Volarić (1865. – 1875.), Andrija Mandić (1876) i Josip Pekanović, a kapelani: Josip Palković, Martin Mihalović, Martin Janković, Mirko Lubišić OFM, Antun Marković, Jakov Suknović, Mirko Lukačić, Mihael Šinković, Josip Ulić, David Barašević, Marko Palić, Josip Ambrozović, Franjo Kulišić, Mirko Radojčić, Andrija Mandić, Juraj Romić, Baltazar Agatić, Vilim Antalković, Matija Čatalinac, Josip Đurić i Marko Kovačev.
U ovoj župi rođeni su također brojni svećenici, među kojima i četverica Hrvata: Marijan Beretić, Stjepan Vuković, Ivan Palić i Ivan Burnać.
Prema popisu iz 1910. godine u Čonoplji je bilo 694 Hrvata. Neposredno pred početak Drugog svjetskog rata u Čonoplji je bilo više od 2.500 Nijemaca, više od 1.500 Mađara i više od 700 Hrvata. Početkom ovog stoljeća u selu je bilo, po službenim popisnim podacima 129 Hrvata i 113 Bunjevaca, Srba više od 3.000, a Mađara manje od 700. Ne ulazeći u današnje stanje u selu povijest svakako jest razlog da se na proslavu obljetnice pozovu i predstavnici hrvatske nacionalne zajednice.
Izvor: Hrvatska riječ ( Z. V. )