Započeti prije osamnaest godina kao dvodnevna manifestacija posvećena u prvom redu valorizaciji i multimedijalnoj „obradi” književno-jezične sakupljačke ostavštine Balinta Vujkova, Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova su tijekom godina, uz dopunsku odrednicu u nazivu, znatno proširili svoj program i broj sudionika, te samim time i svoj značaj, što je za rezultat imalo i to da ih Hrvatsko nacionalno vijeće proglasi jednom od manifestacija od posebnog značaja za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji. Danas tu manifestaciju organizacijski podupiru uz originalnog pokretača, Hrvatsku čitaonicu iz Subotice, i Gradska knjižnica Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata te odnedavno i Hrvatsko nacionalno vijeće.

Svoje ovogodišnje, „punoljetno” (osamnaesto) izdanje Dani hrvatske knjige i riječi dočekali su kao peterodnevna manifestacija (od srijede, 23. listopada 2019. godine do nedjelje, 27. listopada 2019. godine) s bogatim programom kojim se knjiga i materinski jezik/govor želi približiti različitim skupinama – od djece, preko mladih do odraslih. Manifestacija je započela u srijedu Književnim salonom u Čitaonici Gradske knjižnice na kojem je predstavljeno četveroknjižje Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera koje je priredila dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek (opširnije na 32. stranici). Program je nastavljen u četvrtak programom za djecju Narodna književnost u školi koji je održan u HKC-u Bunjevačko kolo (opširnije na Hrckovim stranicama) te navečer radionicom za srednjoškolce na temu Razlikovni rječnik srpskoga i hrvatskoga jezika koja je održana u Gimnaziji Svetozar Marković (opširnije na stranici 36). 

Nagrada za životno djelo

Desetak godina unatrag Dani hrvatske knjige i riječi su prigoda za dodjelu nagrada vezanih za književnost i knjišku produkciju ovdašnjih Hrvata. Nagrade su uručene na središnjem događaju manifestacije, Multimedijalnoj večeri, koja je održana u petak u Velikoj vijećnici Gradske kuće. 
Nagradu za životno djelo na području književnosti, koju dodjeljuje Hrvatska čitaonica, ove je godine dobio književnik Mirko Kopunović iz Subotice. Kopunović (Subotica, 1952.) je objavio pet knjiga poezije te dvije knjige proze – knjigu pripovjedaka i knjigu kratkih priča. Prve pjesme objavio je u subotičkom dvotjedniku Žig 1995. godine, a pjesme i pjesme u prozi te prikaze knjiga nastavio je objavljivati i u drugim časopisima, godišnjacima i listovima (Klasje naših ravni, Rukovet, Smotra, Subotička Danica…). Zastupljen je u Antologiji poezije pjesnika nacionalnih manjina i etničkih zajednica u Srbiji Trajnik kao i u dvama izborima hrvatskog pjesništva u Vojvodini. Dvije su mu knjige pjesama prevedene na mađarski i njemački jezik. U Kopunovićevom pjesništvu, kako navodi kritika, razumijevanje odnosa čovjeka prema svijetu i životu, njegova lirska inventura intime, uvjerljivo i snažno oslikava ćutnje panonskoga čovjeka danas u punini njegovih napetosti. 
„Čast mi je primiti nagradu za životno djelo na području književnosti, donedavno zvanu Balint Vujkov Dida, te tako slijediti one koji su bili, još uvijek jesu i nikad neće prestati biti promicatelji hrvatske riječi, a bez kojih bi književnost bila puno siromašnija poput Lazara Merkovića, Jasne Melvinger, Petka Vojnića Purčara, Vojislava Sekelja, Milovana Mikovića i drugih”, kazao je Kopunović primajući nagradu na svečanosti u Gradskoj kući. „Pokušao sam svojim pjesmama i pripovijetkama vratiti ono što sam uzimao, onima koje sam slijedio, čitao njihova djela, vama s kojima sam živio, promatrao, smijao se i tugovao, upijao vaše riječi, osjećaje, poglede, mar, dobrotu i dobro, nevolje i zla u lijepoj našoj Bačkoj, u našoj Vojvodini, gdje, ne smijemo to nikada zaboraviti, nastavljamo djela koja su stoljećima stvarali naši stari. Bilježio sam naše živote, i sretne i nesretne, ovdje na ovoj i u ovoj ravnici koju volimo i mrzimo, od koje se teško odvajamo, a u koju se utapamo. Htio sam svjedočiti dio naših pobjeda i poraza, u borbi za pravice i slobodu, za komad kruha, zemlje i neba, sjetio sam se i naših nadanja i strahovanja, svega onoga što nas brine, tišti, steže, o čemu sanjamo, želimo, težimo”, kazao je laureat. 

Najbolja knjiga u 2018. godini

Nagradu ZKVH-a za najbolju knjigu u prošloj, 2018. godini, koja nosi ime Emerik Pavić, dobila je znanstvena monografija Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca koju je uredila prof. dr. sc. Milana Černelić.
Monografija je sunakladnički projekt Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-pressa i ZKVH-a i nastala je kao rezultat etnoloških istraživanja među bačkim Šokcima koja su provodili studenti etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu čija je nositeljica dr. sc. Černelić. 
„Radovi sadržani u monografiji napisani su na različite teme iz života i običaja bačkih Hrvata Šokaca, nastali na temelju najnovijih istraživanja na terenu. Svi su radovi recenzirani, te se mogu smatrati vrijednim znanstvenim doprinosom istraživanju tema iz bogatog kulturnog naslijeđa podunavskih Hrvata Šokaca, kao i temeljem za njihov nastavak i nadopunu”, navodi se, među ostalim, u obrazloženju nagrade.
Profesorica Černelić se zahvalila svima koji su pridonijeli realizaciji ove knjige, isprva na „terenu”  među ispitanicima a i kasnije u pripremi za objavu. 
„Cijeli projekt je trajao četiri godine, zahvaljujem se na ovom priznanju i nadam se da će knjiga biti poticaj da se istraživanje nastavi. Ova knjiga ima 700 stranica, ali moglo bi se napisati još 700, jer je baština šokačkih Hrvata u Bačkoj toliko bogata, a to je i ova knjiga pokazala. Nadam se da smo baštinu uspjeli sačuvati u knjizi i da će biti poticaj sadašnjim i budućim naraštajima da joj se vrate. Naravno da se život više ne može odvijati na način kao u knjizi, ali vidimo da su udruge aktivne i da se radi na očuvanju baštine”, kazala je prof. Černelić.  

Nagrada za znanstveno djelo

Trijenalnu nagradu ZKVH-a Tomo Vereš za najbolje djelo iz područja znanosti i publicistike dobila je knjiga Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije čiji je autor povjesničar dr. sc. Robert Skenderović. 
U obrazloženju nagrade se, među ostalim, navodi kako je Skenderovićeva knjiga iscrpna analiza utjecaja brojnih čimbenika na kulturu, identitet te društveni i politički razvitak podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca.
„Doprinos ove knjige su brojne nove spoznaje o sastavnicama identiteta, povijesnim, društvenim i kulturnim procesima koji su oblikovali specifičnosti pojedinih skupina podunavskih Hrvata. Politička i nacionalna integracija Bunjevaca i Šokaca uz oblikovanje modernog hrvatskog nacionalnog identiteta samo su prirodni nastavak višestoljetne etničke i kulturne integriranosti Bunjevaca i Šokaca u hrvatsko etničko biće za što postoje povijesni, lingvistički, kulturni i drugi dokazi koje autor u djelu obilato navodi”, zaključuje su u obrazloženju nagrade Tomo Vereš.
Autor knjige, povjesničar Robert Skenderović kaže kako mu je ova nagrada veliko priznanje za rad na istraživanju podunavskih Hrvata, čime se bavio više od 20 godina. 
„Drago mi je i zbog toga što je ova nagrada u neku ruku i priznanje važnosti povijesti kao znanosti, našim povijesnim istraživanjima. Pokazuje da je povijest važna u današnjem životu, posebice u životu neke manjinske zajednice. Jer manjinska zajednica bez svoje povijesti i ne može dokazati da je zajednica, i ako zaboravi svoju povijest onda postoji prijetnja da se asimilira”, kaže Skenderović. 

Godina iza nas

Dani hrvatske knjige i riječi nastoje pratiti i godišnju knjišku produkciji Hrvata u Srbiji, u razdoblju između dvije manifestacije. O produkciji u proteklih godinu dana govorio je urednik rubrike kulture u tjedniku Hrvatska riječ Davor Bašić Palković koji je konstatirao kako je u proteklih 365 dana objavljeno čak 43 monografske publikacije, računajući i udžbenike te kataloge za izložbe koji imaju CIP, što proteklu godinu čini iznadprosječnom i jednom od najproduktivnijih u posljednjih dvadesetak godina. Kada su u pitanju književna djela, objavljen je 21 naslov. I dalje među njima dominira poezija, ovoga je puta to devet naslova, no bilježi se porast proznih djela kojih je osam: to su šest knjiga kratkih priča i dva romana.
Glede knjiga iz područja znanosti, tu se i dalje bilježi produkcijska stabilnost, što znači solidan broj od 14 tiskanih naslova. 
„Sumarno promatrano, jedan dio spomenutih 43 naslova dio je kontinuiranih projekata. Dijelom su to naime naslovi vezani za veće projekte koji se tiču recimo izabranih ili sabranih djela – posljednji naslov Mađerovih Izabranih djela, novi prinos u ediciji Matošev milenij – Sonetist A. G. Matoš, izabrane pjesme Jakova Kopilovića, Bajke 3 Balinta Vujkova; knjige vezane za književne natječaje (Lira naiva, Preprekovo proljeće, Preprekova jesen) ili pak zbornici vezani za stručne skupove. U području književnog stvaralaštva, ne računajući zbirke, uglavnom se javljaju već poznati autori (Milovan Miković, Ljubica Kolarić Dumić, Ruža Silađev, Ljiljana Crnić, Antun Kovač...), ali imamo i dva nova autora – Ivana Tumbasa iz Subotice i Tihomira Šeremešića iz Monoštora”, kazao je Davor Bašić Palković. 

Potpora iz matice

Raste potpora Hrvatske i njezinih institucija projektima Hrvata u Srbiji, pa tako i Danima hrvatske knjige i riječi. Potporu ovoj manifestaciji, u kontekstu očuvanja knjiške i jezične baštine, dao je i veleposlanik Hrvatske u Srbiji Gordan Bakota. 
„Balint Vujkov je u teškom dobu pokazao integritet u želji za očuvanjem hrvatske kulture na ovim prostorima. To je osobina koja je rijetka i koje bismo se trebali sjetiti danas u doba kada je iznimno teško očuvati tradiciju i kulturu u kontekstu digitalizacije, kompjutora, interneta i želje za brzim i senzacionalnim. I nama u Hrvatskoj je važno da se očuva kultura Hrvata u Srbiji, hvala vam što čuvate tu tradiciju, lik i djelo ovog velikana, kao garant očuvanja budućnosti hrvatske zajednice”, kazao je Bakota.
Narodni zastupnik i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Srbiji Tomislav Žigmanov ovom je prigodom podsjetio kako su jezik i riječ sastavnice identiteta, a u hrvatskoj zajednici u Srbiji se radi na njihovom očuvanju, na temelju naloga onih koje baštinimo, a jedan od njih je i Balint Vujkov.
„I riječ i jezik se najbolje i najtrajnije materijaliziraju u knjizi. I zato i mi unutar hrvatske zajednice, poput Balinta nekada, očitujemo stalost da se o knjizi, kao najvažnijem kulturnom fenomenu, brine. Da pokažemo da i riječ i jezik, te knjiga, imaju visok status u hijerarhiji ovdašnjih kulturnih praksi. Ovo je manifestacija gdje se okupljamo, tumačimo i sagledavamo našu knjišku baštinu i suvremenu produkciju, poručujući da se ne odričemo i nećemo odricati našeg jezika i naših riječi”, kazao je Žigmanov.
Dodao je i kako je u ovim nastojanjima važna potpora koju hrvatska zajednica dobiva ne samo od državnih struktura Hrvatske već i od važnih ustanova kulture i obrazovanja u Hrvatskoj, kao što su sveučilišta u Zagrebu i Osijeku, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ili Društvo hrvatskih književnika, čiji su predstavnici bili gosti ili sudionici ovogodišnjih Dana hrvatske knjige i riječi u Subotici.

Gosti s Učiteljskog fakulteta

Specijalni gosti Multimedijalne večeri bili su članovi Akademskog zbora Učiteljskog fakulteta u Zagrebu koji su izveli mjuzikl Tajna s tavana. Nazočnima se obratio i dekan Učiteljskog fakulteta prof. dr. sc. Siniša Opić koji je naveo kako je jedna od misija zagrebačkog Sveučilišta, kojemu pripada i ovaj fakultet, razvijanje znanosti i umjetnosti za druga sveučilišta, sastavnice i udruge izvan Hrvatske. 
„Zato smo danas ovdje moji studenti i ja, ovo je najmanje što smo mogli učiniti za vas”, kazao je Opić.  
U okviru Dana održan je međunarodni znanstveno-stručni skup posvećen temama iz kulturne baštine Hrvata u panonskom prostoru (opširnije na stranici 30), okrugli stol na temu Književnosti u prijevodu – kao mostovi suradnje (opširnije na stranici 31) te stručni skup odgojitelja, učitelja razredne nastave, učitelja i nastavnika predmetne nastave na hrvatskom jeziku pod nazivom Škola kao učeća zajednica (opširnije na stranicama 28-29).    
Manifestaciju su podržali: Ministarstvo kulture i informiranja Srbije, Grad Subotica, Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, Veleposlanstvo Hrvatske u Beogradu, Hrvatsko nacionalno vijeće, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. 

Izvor: Hrvatska riječ ( H. R. )