Knjiga Fragmenti – izbor intervjua 2003. – 2022. koju je NIU Hrvatska riječ izdala u povodu 20. obljetnice od izlaska prvog broja obnovljenog istoimenog tjednika – 31. siječnja 2003. godine, predstavljena je u petak, 3. ožujka 2023. godine, u prostorijama Fondacije A. G. Matoš u Beogradu.

Udžbenik/priručnik za studente

Predgovor za knjigu napisao je novinar, programski direktor Demostata, nekadašnji dugogodišnji urednik Danasa Zoran Panović. Uz isticanje kako već dugo čita Hrvatsku riječ i kako je uvijek smatrao da u njoj rade high level novinari, rekao je kako postoji nekoliko aspekata ove knjige, a kao prvi je izdvojio onaj novinarski.
„Kada se intervjui skupe nakon određenog vremena i metodološki dobro upakiraju u jednu knjigu, dobiva se ono što se zove duh vremena i mislim da su kolegice i kolege iz Hrvatske riječi obuhvatile upravo to – duh jednog vremena. Ono drugo što je važno jeste da su ti intervjui urađeni visoko profesionalno, veoma su kvalitetni i budući da predajem novinarstvo na Fakultetu političkih nauka, a predajem i intervju, sigurno ću koristiti ovu knjigu kao neki udžbenik, tj. priručnik za studente. Treća stvar, što se tiče samog novinarstva, unatoč razvoju digitalizacije, papir, koji je u velikoj krizi, opstaje, on ima jednu vrstu unikatnosti i mislim da je važno da Hrvatska riječ još dugo opstane kao papirno izdanje i da se sačuva kao neka tekovina."
Panović je rekao kako su u intervjuima zastupljene i demokrate, i naprednjaci, i hdz-ovci, i socijaldemokrate i kako svi imaju neke dobre poruke, dobre ideje.
„Kada bi netko poslije nekog vremena pročitao ovu knjigu, zapitao bi se kako je moglo biti tako loše kad su svi imali tako dobre ideje i tako dobre namjere. Pa zato što je za razumijevanje ove knjige potrebno da imate ključ, da je otključate. A radi se o tome da svi mi ovdje živimo u dimenzijama koje su paralelne, a ove dimenzije ono što tipično karakteriziraju jesu hrvatsko-srpski odnosi. S jedne strane imate situaciju da su se stvari bitno popravile, a s druge strane kao da se uopće nije odmaklo nigdje, da se stalo. To uvijek treba uključiti u pokušaj da se te stvari razumiju, s tim da ovdje zaista postoje nijansiranostis – odnosi između Srba i Hrvata, između Srbije i Hrvatske, odnosi između manjinskih zajednica u ove dvije države i jedna situacija koja pokazuje da je vrijeme koje ova knjiga obuhvaća vrlo kompleksno za razumijevanje, jer se ovdje izlazi iz jednog perioda povijesti, a ulazi u drugi koji je vrlo dramatičan i traumatičan. Tako da se nadam, a to je i nešto što se provlači kroz ovu knjigu, da će se iz ove povijesti izvući određene pouke, jer uvijek se dogodi nešto globalno što može popraviti, ali i pokvariti stvari. Sutra se možda pojave neki veći problemi u svijetu ili Europi koji će možda ove odnose ponovno na neki način popraviti ili uvesti u neku normalu, kontinuitet, pa će odnos normalnosti biti dominantan, onoga što ja u dvije riječi nazivam nekom vrstom prosvećenog antijugoslavenstva."

Žal zbog patnje ovdašnjih Hrvata

Jedan od sugovornika u Fragmentima je i nekadašnji direktor i glavni i odgovorni urednik RTV B92, predsjednik ANEM-a, a sada specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanje pitanja nestalih s Hrvatskom Veran Matić, koji je u novinarstvu četiri desetljeća.
Ističući kako mu je jako drago što prisustvuje ovom predstavljanju, s tugom u glasu on je rekao kako je ujedno i vrlo uzbuđen zbog toga, kao i zbog nekih drugih poklapanja.
„B92, koji sam vodio, bio je žestoko antiratni radio ‘91. godine i zaista smo činili sve što je moguće da utječemo na to da se spriječe ratna zbivanja. Kada je počela Oluja, krenuli smo s kampanjom da zaštitimo svoje susjede, a ona se odnosila na prostore u Srbiji gdje su živjeli Hrvati. Imam određenu vrstu potrebe da vam kažem kako mi je jako žao zbog patnje koju ste preživjeli u Srbiji kao pripadnici hrvatskog naroda i da vam se ispričam, onoliko koliko ja mogu, kao netko tko se u ime predsjednika Srbije bavi pitanjem nestalih u ratu u Hrvatskoj. Simboli tog zla su, može se reći, Hrtkovci i zaista me je sramota što danas tamo imamo kuću Vojislava Šešelja koja predstavlja ‘prst u oko’ u odnosima Srba i Hrvata i simbol je također sudbina porodice Barbarić u Zemunu. Te nepravde moraju na neki način biti ispravljene. Jako mi je žao što i danas, toliko godina poslije tih zločina, moramo razgovarati na ovaj način, a ne da to bude jedna stranica naše povijesti koju ne smijemo zaboraviti, ali koju smo prevladali našim naporima", istaknuo je Matić.
Također se osvrnuo i na ubojstvo Zorana Đinđića, Slavka Ćuruvije te važnost Hrvatske riječi.
„Ovih dana se navršava i 20 godina od ubojstva Zorana Đinđića, ubojstva neke velike nade u prosperitet ovih prostora. To se opet poklapa sa situacijom ovog tjedna, a to je, nadamo se završno suđenje za ubojstvo našeg kolege Ćuruvije ‘99. godine. Kada je riječ o ovdašnjim Hrvatima i Hrvatskoj riječi, sâm sam sudjelovao u naporima da ovo društvo dobije nekakav prostor, točnije ovaj prostor. Jako je važno što je hrvatska zajednica dobila svog predstavnika na nivou ministra u Srbiji, što je Hrvatska riječ objavila ovu knjigu i nadam se da će se tjednik razvijati na način kako se razvijaju Novosti – srpski list u Hrvatskoj i da ih u tome nitko neće sputavati, sprječavati, kao što to ne čine ni u Hrvatskoj."

O Fragmentima u ime nakladnika

Podsjećajući kako je NIU Hrvatska riječ prošle godine proslavila 20 godina od osnutka, ravnatelj ove ustanove Ladislav Suknović među ostalim je istaknuo kako je tjednik postao uzoriti i respektabilan izvor informacija na koji se sve češće pozivaju renomirani mediji u Srbiji i regiji.
Glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska riječ Zlata Vasiljević među ostalim je navela dva razloga zbog kojih su u ovoj knjizi objavljeni upravo intervjui.
„Postoji percepcija i među kolegama novinarima i možda u nekoj javnosti da su novinari koji rade u manjinskim medijima možda neka niža klasa, prate samo rad kulturnih udruga, samo se igra i pjeva, a mi smo ovim izborom intervjua htjeli pokazati da smo mi novinari koji mogu razgovarati o temama koje se tiču političkog života, društvenih kretanja u Srbiji, odnosa Srbije spram svojih manjina, prije svega hrvatskoj, odnosa Srbije i Hrvatske, odnosa Hrvatske prema Hrvatima u Srbiji. Na taj način je zapravo i urađen odabir ovih intervjua. Dakle, napravili smo jedan iskorak. Za nacionalne zajednice se uvijek kaže da se getoiziraju, zatvaraju se u neki svoj krug, a mi smo odabirom ovih intervjua i ovom knjigom pokazali da se bavimo i temama koje su na neki način obilježile proteklih 20 godina u društvenom, političkom i javnom životu Srbije."
Urednica knjige, novinarka te urednica političke rubrike u spomenutom tjedniku Jasminka Dulić ovom je prigodom među ostalim rekla kako je najteži dio posla bio napraviti izbor intervjua i kako bi svatko drugi sigurno napravio drukčiji.
„Ovo je moj izbor koji sam smatrala prije svega značajnim zbog posla kojim se sugovornici bave, neke od njih sam izdvojila zato što su bili na određenim dužnostima, a tematika u ovoj publikaciji je vezana uz političke odnose, društvena događanja, manjinska prava, znači ili ljudi koji su se bavili ovim poslom, poput ministara za ljudska i manjinska prava ili oni koji su analizirali, tumačili političke, potom odnose između Hrvatske i Srbije. Također smo, zbog ograničenog broja strana, morali i skratiti ove intervjue, pokušati ih sažeti u smislu da svaki stane na četiri stranice, ali smo se trudili da se ne izgubi njihov smisao, tj. ključne poruke sugovornika. Tu je 57 intervjua od ukupno 19 autora."
U ime suorganizatora i domaćina predstavljanja, nazočnima se obratila i upraviteljica Fondacije A. G. Matoš Katica Naglić.
„Hrvatska riječ prati 20 godina ono što se događa na terenu i izvještava o tome. Važno je da se zna gdje žive i djeluju Hrvati, kako rade, kako čuvaju svoju baštinu, kako se uklapaju u okolicu gdje žive. Zbog toga su rađeni svi ovi intervjui s vrlo značajnim ličnostima. Nadamo se da će knjiga svima nama pokazati koji trag ste ostavili i hvala vam na tome."
Predstavljanju u Beogradu su, među ostalim, prisustvovali opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu Davorka Velecki Čičak, prvi tajnik u Veleposlanstvu Josip Biško, dopredsjednik Skupštine grada Beograda Igor Jovanović, predsjednik Mladeži DSHV-a Marin Piuković, Mihailo Pavlović iz Fonda za humanitarno pravo, odvjetnik žrtava Ovčare te Nenad Prokić, srbijanski dramski pisac, redatelj, jedan od osnivača LDP-a.
Sljedeće predstavljanje Fragmenata održano je u ponedjeljak, 13. ožujka 2023. godine, u okviru Novosadskog sajma knjiga.

Izvor: Hrvatska riječ (Ivana Petrekanić Sič)