Kulturno-umjetničko društvo Hrvata Bodrog iz Monoštora istrajalo je tijekom prošle godine u organiziranju svih svojih tradicionalnih manifestacija; u uspjeh ubrajaju i to što su uspjeli okupiti zavidan broj najmlađih članova, a u narednom razdoblju zadaća je zadržati ih uz Bodrog. UG Urbani Šokci iz Sombora i u prošloj godini bila je usmjerena na izdavačku djelatnost, a u tom smjeru rad nastavlja i ove godine. Hrvatsko kulturno društvo Vladimir Nazor iz Stanišića u 2018. godini bilo je posvećeno realizaciji radijske emisije i svom programu o ikavici i kolonizaciji Hrvata u Vojvodinu. To će im biti težište rada i u 2019. godini, uz neke novine.

Bodrog

Na pitanje što je obilježilo 2018. godinu predsjednik Bodroga Željko Šeremešić odgovor sažima u jednoj rečenici – to što smo svi na okupu. I tom rečenicom dotaknuo se onoga što je muka svih udruga. Kako sačuvati postojeće članstvo, koje sve češće zbog posla i egzistencije izlaz traže u nekim drugim sredinama? I, s druge strane: kako mlade zainteresirati za tradicijsku kulturu? A upravo u Bodrogu shvaćaju koliko je važno raditi s onim najmlađim koji će jednog dana biti okosnica udruge.
„Ako bih morao izdvojiti nešto iz 2018. godine, onda bi to svakako bilo sudjelovanje naših najmlađih članova u projektu Matice iseljenika Igračka u srcu. Za taj projekt pripremili smo video zapis starih dječjih igara i mališani su izradili tradicijsku lutku ili, kako se u Monoštoru kaže, bebu. Na tom natječaju bili smo uspješni, a nagrada je bila gostovanje naših mališana u Zagrebu na multimedijalnoj izložbi nagrađenih radova. Uz njih su bili i njihovi roditelji“, kaže Šeremešić.
Ono što je bilo jedinstveno u dosadašnjem radu Bodroga je i organiziranje godišnjeg koncerta, ne u Monoštoru već u susjednom Santovu u Mađarskoj.
„Dobro surađujemo s hrvatskom samoupravom u Santovu i naš zajednički dogovor bio je da se Bodrog predstavi i tamo, a u udruzi smo odlučili da to bude godišnji koncert. Izdvojio bih i sudjelovanje ŽPS-a Kraljice Bodroga na Zimskom božićnom balu u Državnoj ergeli lipicanaca u Đakovu. Za nas je priznanje i znak velikog prijateljstva što su nas domaćini prvo pozvali, a onda i što su upravo Kraljice Bodroga izvođenjem državne himne otvorile ovogodišnji bal. Grad Đakovo vodi ekipa mladih i poduzetnih ljudi, ergelu Mirko Damjanić, vrsni folkloraš i zaljubljenik u tradicijsku kulturu tako da se naša suradnja nastavlja i u 2019. godini“, kaže Šeremešić.
Okosnica udruge i u ovoj godini bit će Kraljice Bodroga, a od ovogodišnjih planova Šeremešić izdvaja rad jedne od članica koja uči svirati gajde, pa će se na Bodrogovim nastupima ubuduće redovito čuti i gajde.

Urbani Šokci

Udruga građana Urbani Šokci nije kulturno-umjetničko društvo, pa kulturu i tradiciju ne njeguje kroz folklorne ili pjevačke skupine već se prije svega bavi prikupljanjem, zapisivanjem i trajnim čuvanjem tradicijske kulture i povijesti.
„U prošloj godini tiskali smo dvije knjige. To su Monoštor u povijesti 2 i knjiga Šokica slidi Isusa do Kalvarije Marice Mikrut. Monoštor u povijesti 2 nastavak je trilogije o Monoštoru, a knjiga Marice Mikrut njen je osobni doživljaj križnog puta, pisan na sonćanskoj ikavici i poslije promocija u Somboru i Sonti rasprodan je cijeli tiraž od 100 primjeraka. Prošle godine obilježili smo 10 godina rada udruge međunarodnim okruglim stolom O šokcima je rič i kulturno-umjetničkim programom. U tijeku je priprema Zbornika u kome će biti tiskani radovi izloženi na četiri okrugla stola, koliko smo do sada organizirali“, kaže predsjednica UG Urbani Šokci Marija Šeremešić. Ono što je već pri kraju je knjiga Šokci i bećarci, čije su autorice Marija Šeremešić i etnomuzikologinja Milica Lerić.
„Obuhvatili smo područje šokačkog Podunavlja od Berega do Vajske. Mogu reći da su se oni izvorni načini pjevanja bećaraca očuvali u Beregu, Monoštoru, Sonti i dijelom u Baču. Više detalja neću iznositi jer će knjiga pred čitateljima biti oko Uskrsa“, kaže Šeremešićeva koja uz rad na ovoj knjizi radi i na prikupljanju materijala za Monoštor u povijesti 3, koja će biti svojevrsni suvenir, informator i turistički vodič kroz Monoštor.
„Želja nam je da u 2019. godini objavimo i roman Josipa Pašića Kraj našeg Dunava. Taj roman u nastavcima je tiskan u Našim novinama 1943. godine i mi sada želimo da ova Pašićeva istinita ljubavna priča bude poslije toliko godina i objavljena“, kaže Šeremešićeva i na koncu razgovora podsjeća na rukopis hrvatskog etnomuzikologa Vinka Žganca sa starim pjesmama prikupljenim u Somboru i okolici tijekom 20-tih i 30-tih godina prošlog stoljeća koji je u vlasništvu Gradskog muzeja u Somboru.
„Muzej je na natječaju osigurao dio novca potreban za tiskanje Žgančevog rukopisa, a je li time ovaj rukopis i definitivno izgubljen za hrvatsku zajednicu?“, pitanje je koje postavlja naša sugovornica.

HKD Vladimir Nazor

Hrvatska udruga iz Stanišića već godinama svoj rad usmjerava na produciranje jednosatne emisije Glas Hrvata. U tome su istrajali i u 2018. godini, a od listopada vijesti iz hrvatske zajednice ili vijesti koje se tiču Hrvata emitiraju se i na internetskom radiju Novi Radio Sombor.
„Što se tiče našeg rada u području kulture, likovna kolonija, Večer ikavice i obilježavanje kolonizacije Hrvata u Vojvodini programi su koje pripremamo deset godina. Točnije, u 2018. godini održana je naša 10. po redu Likovna kolonija Ivan Gundić Ćiso Dalmata, a ove godine bit će 10. po redu Večer ikavice. Plan nam je koloniju razdvojiti od večeri ikavice i obilježavanja kolonizacije, jer procijenili smo da je puno tri manifestacije smjestiti u dva dana. Između ostalog i zbog medijskog praćenja, jer nekako uvijek, prije svega u elektroničkim medijima, najveću pozornost dobije Večer ikavice. I opet se tu nekako najveća pozornost daje Bunjevacima i Šokcima, a mi upravo ovom našom manifestacijom želimo pokazati da je ikavica svehrvatska. I bosanska i hercegovačka i dalmatinska i lička. I jedino još u Stanišiću nismo čuli ličku ikavicu i radit ćemo na tome da ove godine i to uspijemo. Također, stručni skup na kome govorimo o kolonizaciji namjeravamo proširiti i na gostovanje neke udruge iz Sinja, a uz njih gosti bi nam bili i jedna srpska i jedna mađarska udruga, jer su uz Hrvate na ove prostore kolonizirani i Srbi, a narod koji ih je dočekao bili su Mađari“, kaže predsjednik Vladimira Nazora iz Stanišića Ivan Karan. Udruga će ove godine nastaviti s kupnjom nošnje iz Dalmatinske zagore. Želja im je za udrugu osigurati deset pari nošnje i da u nekoj od narednih godina budu dio mimohoda na subotičkoj Dužijanci.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)