Sudeći po bogatoj ponudi i velikom broju posjetitelja različitih generacija, može se reći da je i ovogodišnja, trinaesta po redu, Noć muzeja, održana u subotu, 21. svibnja 2016., protekla uspješno. U ovoj nacionalnoj manifestaciji sudjelovalo je pedesetak mjesta s preko 250 programa. Kao i prijašnjih godina, u program Noći muzeja uključile su se ustanove i udruge ovdašnjih Hrvata, prezentirajući tako dio kulturne baštine ali i suvremeno umjetničko stvaralaštvo ove nacionalno-manjinske zajednice.

Strossmayer – graditelj i mecena

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata sudjelovao je u Noći muzeja šesti put, ovoga puta s gostujućom izložbom tematskih fotografija Strossmayer – graditelj i mecena. Cilj izložbe je upoznati doprinos koji je biskup Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.) ostavio na širem panonskom prostoru. Izložene fotografije prikazuju građevine čiju je izgradnju Strossmayer financirao ili slike koje je kupio kao kolekcionar. Kako je istaknuto prigodom otvorenja, teško je naći koje crkveno ili kulturno-prosvjetno društvo, odnosno instituciju ne samo u Hrvatskoj nego i izvan nje koje od Strossmayera nije dobilo neku potporu. Uz poznatu đakovačku katedralu, Biskupijsko sjemenište, Samostan časnih sestara u Đakovu, Kaptol sv. Jeronima u Rimu; tu su i svjetovne ustanove: Jugoslavenska (Hrvatska) akademija znanosti i umjetnosti, Galerija slika s djelima starih majstora, Hrvatsko sveučilište, Zemaljski arheološki muzej, srednja učilišta, književna društva...

„Biskup Strossmayer u povijesti hrvatskog naroda još uvijek ne dobiva ono mjesto koje treba dobiti“, kazao je prigodom otvorenja izložbe Ivica Mandić, predsjednik Organizacijskog odbora Strossmayerovih dana iz Đakova. „Ako se gleda po onome što je ostavio hrvatskom narodu, on nadilazi sve svoje suvremenike i sve poslije njega. Mi smo i danas, kao Slavonija, ponosni na njega i nesagledivu vrijednost koju je ostavio. Ovdje smo predstavili jedan dio toga i na takav način se sjećamo i slavimo biskupa“.

Zamjenik gradonačelnika Đakova Mirko Ćurić je podsjetio kako je Strossmayer pomagao i druge narode, pa tako i Srbe. „On je dao 7,5 tisuća forinti različitim ustanovama i pojedincima iz srpskog naroda. Matici srpskoj dva puta po 500 forinti, 1.000 forinti za spomenik Vuku Karadžiću, 500 forinti za jedno učeno društvo u Beogradu. Kad je tamo bio požar, pomogao je tamošnju sirotinju financijski, pomagao je izdavanje knjiga… Možemo reći da je posvuda ostavio traga, a najviše u Đakovu gdje je izgradio crkvu koja je naš ponos“, kazao je Ćurić.

Otvorenje izložbe uveličano je nastupom Festivalskog tamburaškog orkestra HGU Festival bunjevački pisama pod ravnanjem prof. Mire Temunović.

Bunjevačka soba i izložba u HKC-u

U Noći muzeja sudjelovao je i HKC Bunjevačko kolo. Osim postava Bunjevačke sobe, koji je otvoren dva dana ranije, u svečanoj dvorani Centra mogla se pogledati i izložba dvadeset slika nastalih na dosadašnjim sazivima Međunarodne likovne kolonije Bunarić koju Centar već skoro dva desetljeća unatrag organizira. Po riječima tajnice HKC-a Ivane Vukov Bunjevačko kolo želi približiti svoj rad široj publici, a ovo je bila prigoda da se predstave i neki dosad neizlagani radovi iz njihova fundusa.

Izložba radova s Umjetničke kolonije Stipan Šabić

Još jedna hrvatska udruga predstavila se likovnim sadržajima. HLU CroArt je, a u sklopu obilježavanja svoje pete obljetnice, u Galeriji Otvorenog sveučilišta priredio izložbu djela nastalih na Umjetničkoj koloniji Stipan Šabić u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Radove je selektirao povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović, a u Udruzi kažu kako su zadovoljni posjećenošću izložbe.

Valja spomenuti kako je u vestibulu Gradske kuće otvorena izložba 115 godina Nogometnog kluba Bačka čiji je autor Dejan Mrkić iz Povijesnog arhiva Subotice, a u Suvenirnici ispod Gradske kuće u okviru izložbe Kalupi za trukovanje i njihovi otisci održana je radionica trukovanja i šlingovanja koju je vodila profesorica u Kemijsko-tehnološkoj školi u Subotici Kata Suknović.

U Galeriji dr. Vinko Perčić Subotičani su se mogli upoznati s projektom Grananje beogradske umjetnice Milice Radojčić.

Noć muzeja u Tavankutu

Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame se osmu godinu za redom, u suradnji s HKPD-om Matija Gubec, uključila se u manifestaciju Noć muzeja. Priredili su izložbu fotografija i kruna od slame pod nazivom Zadnjih trideset godina Dužijance u Tavankutu. U pitanju je razdoblje od 1987. do danas, kada se žetvene svečanosti u Tavankutu održavaju kontinuirano. Izložbom se podsjeća na bandaše i bandašice iz ovoga razdoblja, simbole dužijanci te na ljude koji su pridonijeli da se ovaj običaj održi do današnjeg dana. Među njima su i časna sestra Beata Zebić koja je 1987. godine potaknula obnovu obilježavanja ovog običaja u crkvi, te Jozefina Skenderović, slamarka, koja je veliki dio svojeg vremena posvetila izradi kruna od slame, kao i Branka Vidaković – Milojević koja je ovaj običaj fotografirala od 1996. godine. Kao obveza za budućnost organizatorima ostaje zadaća istražiti i nadopuniti do sada poznate podatke o ovom običaju u Tavankutu koji se održavao dublje u prošlosti, od 1928. godine. Tijekom večeri nastupile su pjevačke skupine Bodroški bećari i Kraljice Bodroga iz Monoštora, kao i gajdaš Augustin Žigmanov.

Ovogodišnja Noć muzeja održana je pod sloganom Otvori oči u noći.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P. / I. D.)