U programu ovogodišnjega jubileja 300. obljetnice Svetišta Gospe Tekijske, napose se zrcale dva važna događaja: Svetkovina Marije Snježne koja treba biti proslavljena liturgijskim slavljima 4. i 5. kolovoza i Međunarodni znanstveni, interdisciplinarni i ekumenski simpozij koji je 20.-21. svibnja 2016. godine održan u Svečanom salonu Oficirskog paviljona na Petrovaradinskoj tvrđavi. Prvog dana simpozija predavanja su bila posvećena teološko-mariološkoj tematici, a dan poslije – umjetničkoj i povijesnoj.

Skup je prvoga dana započeo pozdravnim riječima srijemskog biskupa Đure Gašparovića, te nadbiskupa i metropolita đakovačko-osječkog Đure Hranića. U ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu uvodni govor održao je dekan fakulteta, prof. dr. Ivica Raguž u kojem je, među ostalim, posebno zahvalio preminulom župniku i ravnatelju svetišta vlč. Stjepanu Barišiću koji je inicirao i s posebnom brižljivoću i zalaganjem pripremao ovaj simpozij.

Uvodno predavanje održao je prof. dr. Salvatore M. Perrella na temu „Mariologija danas“. Profesor je svećenik Reda Marijinih slugu, predstojnik Papinskog teološkog fakulteta Marianum u Rimu, obnaša službu predsjednika Talijanskog mariološkog interdisciplinarnog društva i član je Upravnog vijeća Papinske međunarodne marijanske akademije sa sjedištem u Rimu. U predavanju je istaknuo kako istraživanje Marije iz Nazareta ne treba svesti na doktrinarni i teološki vid, nego Marijino značenje treba proširiti i na duhovni, ekonomski, egzistencijalni i međureligijski vid. Ona služi kao „antropološka paradigma“ koja nije tek majka, već i sestra, a prije svega prijateljica. „Ona nije majka podjele, već majka jedinstva i zajedništva svih vjernika“, istaknuo je prof. Perrella.

Sljedeće predavanje održao je prof. dr. Ivan Dugandžić, umirovljeni profesor KBF-a u Zagrebu, na temu „Blažena Djevica Marija u Novom zavjetu, s posebnim osvrtom na Ivanovo Evanđelje i knjigu Otkrivenja“. Kroz tumačenje dvije scene iz Ivanova evanđelja – Kane Galilejske i događanja pod križem, profesor je uvidio kako ova dva događaja predstavljaju početak i kraj spasenja. Marija u Kani predstavlja starozavjetni Izrael koji će u konačnom događaju mesijanskog vremena (Otk 12) uspostaviti eshatološku puninu, gdje će se vidjeti sažetak Starog i Novog zavjeta.

Treće predavanje održao je doc. dr. Drago Tukara s KBF-a u Đakovu na temu „Marijino djevičanstvo u crkvenih otaca“. Tijekom kristoloških rasprava, kršćanska je Crkva istovremeno započela obranu uloge Marije kao trajne djevice. Djevičanski porod, kojeg su crkveni oci nazivali izvanrednim porodom, treba promatrati kao čudo kojemu je prethodilo čudo odsutnosti požude. Predstavljajući pojedine nauke crkvenih otaca vidljivo je da su bili gotovo jednodušni po pitanju trajnog Marijinog djevičanstva, zaključio je prof. Tukara.

Prof. dr. Raguž izlagao je na temu „Blažena Djevica Marija Bogorodica – teološki pogled“. Predstavio je temu Kristovog ophođenja prema Djevici Mariji, naglasivši sam smisao dogme Marije kao Bogorodice, prema kojoj je ona značajna jer ima ulogu borbe protiv hereza. Blažena Djevica Marija trajno ostaje majka, majka Crkve, ona je sudjelovala u ljubavi zajedno s Isusom Kristom, ona nas uči da budemo sudionici spasenja, istaknuo je profesor Raguž.

Iduće predavanje pod naslovom „Teološke poruke Marijina uznesenja na nebo“ održao je doc. dr. Boris Vulić s KBF-a u Đakovu. U svom predavanju razjasnio je proglašenje posljednje dogme o Blaženoj Djevici Mariji – da je Bezgrješna Bogorodica bila tijelom i dušom uznesena u nebesku slavu. Dr. Vulić donio je povijesni kontekst u kojoj je dogma donesena, istaknuvši, među ostalim, da Marijino uznesenje odgovara općoj strukturi čovjekove nade. „Prema riječima istaknutih kršćanskih teologa, putovi i načini Božjeg djelovanja na Mariju se odnose u izvanrednom, sveopćem smislu, a Marija na jedinstven i cjelovit način sudjeluje u Kristovu uzdignuću“, naglasio je dr. Vulić.

Predavanje „Crkva i Bezgrješna: aktualnost dogme o Bezgrješnom začeću“, održao je prof. dr. sc. Mladen Parlov s KBF-a u Splitu. U svojemu pristupu prikazao je kako se dogma o Bezgrješnom začeću razvijala u jednom povijesnom razdoblju. Istaknuo je misao pape Benedikta XVI. da je Marija trajna slika svoga Sina, posve približena čovjeku, da je ona Sion u osobi. Iz toga slijedi da je očuvana od Istočnog grijeha, potpuno predana Bogu, a nauk o Bezgrješnoj izričaj je postojanja svete Crkve.

Prof. dr. Predrag Dragutinović s Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta u Beogradu izlagao je na temu „BDM u pravoslavlju: sjaj Crkve i ikona ljudske ljepote“. Naglasak je stavio na kršćansku ekleziologiju i antropologiju, te njihovo shvaćanje BDM. Ekleziologija upućuje na Mariju kao istinski sjaj Crkve čiji vijenac od dvanaest zvijezda čini sponu između Izraela i Crkve. „S druge pak strane, kršćanska antropologija Mariju vidi kao ikonu ljudske ljepote koja ima ulogu zaštitnice u vjerničkom putu ka Bogu“, zaključio je Dragutinović.

Doc. dr. Lidija Matošević održala je predavanje na temu „Karl Barth o Mariji“. Profesorica radi kao docentica na studiju Protestantske teologije zagrebačkog Sveučilišta, autorica je knjige Liber Katholisch als Neuprotestantisch i niza članaka iz područja dogmatske i ekumenske teologije. Tijekom predavanja ukazala je da Barth nema za cilj Mariju maknuti iz okvira protestantske teologije, nego želi restaurirati njen lik i djelo. Kao prva primateljica Božje milosti, Marija nam služi kao uzor i slika spasenja. Barth je kritizirao obje krajnosti, i onu u kojoj se lik Marije izbjeljuje, ali i onu gdje se Marija časti.

Naslov predavanja doc. dr. Davora Vukovića s KBF-a u Đakovu bio je „Fenomenologija hodočašća i marijanska svetišta“. Četiri su ključne sastavnice svakog hodočašća: motivacija, sveti put, svetište i sveto slavlje. Kršćanski pohod svetištima je istinsko traganje čovjeka za Bogom, gdje sveto postaje vidljivo i dodirljivo. U suvremeno doba marijanska svetišta su popularna zahvaljujući brojnim ukazanjima, a kroz hodočašćenje Mariji vjernik želi pristupiti Kristu, istaknuo je Vuković.

Prof. dr. sc. Marina Vicelja – Matijašić s Filozofskog fakulteta u Rijeci izlagala je na temu „Ikoničnost Gospe Tekijske u svjetlu slike Salus populi romani“. U predavanju je ukazala na važnost slike „Gospe Tekijske“ koja je nakon slavne pobjede nad Turcima postala predmet štovanja i čašćenja. Nadalje, ikona Salus populi romani veže se uz rimsku tradiciju, gdje je za vrijeme Velike Gospe ikona nošena prema crkvi Santa Maria Maggiore što je bio simbolički susret papinstva i rimskog populusa. Njezina se ikoničnost u povijesti dokazuje kroz njenu aktivnost u životu petrovaradinske zajednice, zaključila je profesorica.

Sljedeće predavanje održala je prof. dr. Milica Lukić s Filozofskog fakulteta u Osijeku, a tema njezina predavanja bila je „Gospa Tekijska u literaturi“. Započela je predavanje spominjanjem literarnog izvora – molitvenika Ilije Okrugića, a sama knjižica objelodanjena je na više jezika. Zatim se osvrnula na druge izvore koji spominju Tekije, a čiji je autor također Okrugić. „Snježnoj Gospi posvetio je pjesmu i Velimir Deželić stariji, a Gospa Tekijska spominje se i u romanu Jasne Horvat Bizarij“, dodala je profesorica Lukić.

Posljednje predavanje prvoga dana simpozija održala je prof. dr. sc. Hrvojka Mihanović – Salopek sa Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Govorila je o „Marijanskim pjesmama u molitveniku i pjesmarici Ružica zlamenita Ilije Okrugića Srijemca“. Predavanje je započela predstavljanjem Okrugićeve biografije, te je istaknula njegov bogati literarni opus. „Ružica zlamenita sastoji se od proznog dijela, a u drugom dijelu nalaze se hodočasničke pjesme sastavljene u čast Gospe Tekijske. Okrugićeve crkvene popijevke su i danas vrlo popularne u okviru hrvatske crkvene himnodije, a na primjeru Okrugićevih pjesama možemo dobro uočiti kako dolazi do širokog raspona mnoštva glazbenih pravaca“, zaključila je Mihanović – Salopek.

Kraj prvoga simpozijskog dana zaključen je služenjem svete mise u najstarijoj petrovaradinskoj crkvi Sv. Jurja kojoj su uz predslavitelja mons. Đuru Gašparovića, prisustvovali i svi sudionici simpozija.

Drugi dan Međunarodnog znanstvenog simpozija započeo je euharistijskim slavljem u crkvi Sv. Jurja koje je predvodio dekan KBF-a, prof. dr. Ivica Raguž. Predavanja je otvorio mr. Tadija Crnjak s KBF-a u Đakovu, a izlagao je na temu „Crkvene i političke prilike u Srijemskoj biskupiji u drugoj polovici XVIII. st“. U prvom dijelu predavanja izložio je neke poteškoće s kojima su se suočavali biskupi XVIII. stoljeća, kao što je samo definiranje granica Srijemske biskupije i njenih župa. „Pregovori za spajanje Srijemske i Bosanske biskupije su se odvijali u XVIII. stoljeću, a nakon sjedinjenja ove dvije biskupije, za svaku od njih se trebala definirati i njihova autonomija. Unatoč tome, Bosanska biskupija je neprestano pružala svoj utjecaj na ovom području“, dodao je profesor Crnjak.

Drugo predavanje održao je dr. Robert Skenderović, viši znanstveni suradnik na Hrvatskom institutu za povijest, na temu „Bitka kod Tekija – odlučujući poraz Osmanlija u Podunavlju“. Prisutne je upoznao s biografijom Eugena Savojskoga. Zahvaljujući njegovoj organiziranosti, Osmanlijska vojska je poražena i petrovaradinska tvrđava je oslobođena islamskog utjecaja, a u tome se i sastoji važnost spomenute bitke.

Sljedeće predavanje održao je prof. dr. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti u Zagrebu, na temu „Arhitektura crkve Snježne Gospe na Tekijama“. Govoreći o povijesti gradnje crkve na Tekijama, istaknuo je da su dosadašnji izvori nepouzdani, pa su nužna dodatna istraživanja. Povijest crkve započinje gradnjom džamije koja je do danas rekonstruirana u katoličku crkvu. Profesor je naposljetku istaknuo kako ni današnji izgled nije konačan, te apelira na daljnju obnovu.

Predavanje prof. dr. Emanuela Hoška s Teologije u Rijeci, izložio je fra Ivan Utješinović. Tema predavanja bila je „Visoka teološka škola u Petrovaradinu u XVIII. stoljeću“. Značaj spomenute škole očituje se po brojnim profesorima teologije iz mnogih srijemskih i slavonskih gradova koji su aktivno predavali u Petrovaradinu. Kroz djelovanje od 48 godina, škola je iznjedrila niz teoloških literarnih radova i niz kvalitetnih teologa, istaknuo je fra Ivan.

Temom „Ilija Okrugić – upravitelj svetišta na Tekijama i povjesničar Srijema“ bavio se mr. Dominik Deman, profesor povijesti u Kemijsko-tehnološkoj školi u Subotici. Kroz biografske i bibliografske podatke pokušao je istaknuti važnost Ilije Okrugića, prvenstveno kao povjesničara. Kroz niz povijesnih i knjiženih djela Okrugić je ostavio velikog traga na izgled i značenje svetišta na Tekijama, zaključio je Deman.

Zaključno predavanje „Ex librisi petrovaradinske knjižnice“ održala je Ankica Landeka, dipl. teologinja i dipl. knjižničarka. U predavanju je u kratkim crtama predstavljena župna knjižnica sv. Jurja koja je prvotno bila isusovačka knjižnica. Knjižnica je osnovana prvo za potrebe misijskog istraživanja, a kasnije i za potrebe školskog rada, istaknula je Landeka.

Zbog spriječenosti bolešću, svoj dolazak su uoči simpozija otkazali prof. dr. sc. Mijo Korade iz Zagreba koji je trebao predavati na temu „Tekije u vrijeme Isusovaca“ i prof. Ivana Andrić – Penava, također iz Zagreba, čije je izlaganje bilo naslovljeno „Štovanje Breunerova brijesta sa slikom Sedam žalosti BDM“. Svakako, njihovi radovi, kao i svih ostalih predavača, biti će na jesen tiskani u zborniku radova koji će biti dostupan javnosti.

Nakon svih održanih predavanja, međunarodni simpozij zaključen je obraćanjem dekana KBF-a u Đakovu prof. dr. sc. Ivice Raguža i srijemskog biskupa mons. Đure Gašparovića. U poslijepodnevnim satima predavači i ostali sudionici simpozija zajedno su se uputili u svetište na Tekijama gdje su se kratko pomolili, zapjevali himnu svetišta „Oj, tekijska Gospo sveta“ i kraće vrijeme zadržali u obilasku i razgledanju svetišta.

Tekst: S. Bradarić/K. Japarić/ P. Pifat
Fotografije: Aleksandar Miškov