Generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg uručila je 101 knjigu Gradskoj knjižnici u Subotici, u povodu 120 obljetnice od osnutka ove ustanove. Većinom se radi o knjizi Ante Sekulića «Bački Hrvati», ali i o knjigama drugih autora čije su knjige stigle putem donacije Hrvatske matice iseljenika. Ovo je samo prvi korak ovoga tipa u suradnji s hrvatskim Konzulatom u Subotici, te je najavljena i još jedna donacija knjiga iz Hrvatske putem Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Tijekom razgovora ravnatelja Gradske knjižnice Dragana Rokvića i konzulice Ljerke Alajbeg, bilo je riječi o položaju knjige na hrvatskom jeziku u našoj zemlji, te općenito o kulturnim odnosima i položaju kulture Hrvata u Vojvodini.
Kada je riječ o hrvatskom korpusu, Konzulat je upoznat s činjenicom da nema dovoljno novije građe koja pripada hrvatskoj književnosti, kaže konzulica Ljerka Alajbeg.
«Ustanovili smo da u ovoj knjižnici nema dovoljno literature na hrvatskom jeziku. To se osobito odnosi na lektiru za učenike koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Poznato je da ima i velikih problema s udžbenicima, a tu spada i lektira. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da obogatimo fond knjiga na hrvatskom jeziku kako bi i učenici hrvatskih odjela ravnopravno sa svima ostalima mogli čitati na hrvatskom, koristiti lektiru. Uz to, činimo i napore da se riješi problem s udžbenicima.»
Sustav nabave knjiga se nakon raspada zajedničke države također raspao i zbog toga su svakako stradali i manjinski jezici i kultura jer se novi sustav koji bi zadovoljio potrebe za popunom knjižnog fonda, a i u ostalim segmentima kulture, nije još dovoljno konsolidirao. Stoga će Konzulat učiniti ono što je u njihovoj moći kako bi se popravilo stanje.
Konzulica Ljerka Alajbeg izrazila je zahvalnost zbog toga što je Gradska knjižnica pokazala razumijevanje za suradnju s nacionalnim zajednicama.
Gradska knjižnica ima veliki značaj za kulturu Hrvata u Vojvodini, kaže njezin ravnatelj Dragan Rokvić. On ističe da je povećanje broja čitatelja temeljni cilj ove knjižnice.
«U našoj su knjižnici svi zavičajni i izvorni pisci, djela Balinta Vujkova su u cijelosti kod nas i slično. Kada govorimo o sadržaju tih kulturnih odnosa, moramo povećavati kapacitete subotičke knjižnice, a ne baviti se marginalijama. U kulturi se često dolazi u situaciju da se zbog raznih interesa, cijela kulturna djelatnost pretvara u manifestacijsku. To je sve prigodnog, festivalskog, svečarskog ili estradnog karaktera. Pri tom se zaboravlja činjenica da naša djeca još uvijek nemaju lektiru na vlastitu jeziku.»
Tijekom ove jeseni pokreće se cijeli niz sastanaka i razgovora s nacionalnim vijećima kako bi se još jasnije formulirala njihova primarna zadaća, zaštita identiteta, jezika, kulture i baštine, navodi Dragan Rokvić.
On dodaje da se mapa kulturnih odnosa ne samo u Gradu nego i u cijeloj Pokrajini mijenja. Razlog tomu je da su nacionalne zajednice dobile diskrecijsko pravo uređivati zbivanja u četirima glavnim područjima očuvanja nacionalnog identiteta.
Izborom nacionalnih vijeća sada postoje legitimna tijela i partneri za razgovore o reformi, ne samo Knjižnice nego i ostalih ustanova kulture, kaže Dragan Rokvić.
Gradska knjižnica u Subotici osnovana je 13. listopada 1890. godine, a prema riječima njezina ravnatelja, u njoj je sačuvano gotovo 70 posto kulturne baštine grada Subotice.
Tekst: Siniša Jurić
Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.
