Bogatstvo šokačke baštine

Udruga građana „Urbani Šokci" iz Sombora, u suradnji s Gradskim muzejom, priredila je izložbu „Šokci i baština 2010.", koja je otvorena u 30. rujna, a mogla se pogledati do 10. listopada. Izložbeni prostor je na dan otvaranja bio premalen da primi sve zainteresirane za ovu tematsku izložbu koja se sastoji od materijala sakupljenog između društava koja njeguju tradicionalne običaje i koja čuvaju kulturnu baštinu regionalne grupe hrvatskog naroda Šokaca, a smještena su uz rijeku Dunav na području Mađarske, Hrvatske i Srbije.

Izložene su originalne svečane narodne nošnje podunavskih Šokaca Bačke i narodne nošnje gostujućih društava. Pokraj nošnji, posjetitelji izložbe mogli su vidjeti i sitnije upotrebne predmete iz domaćinstva vezane za svakodnevni život kao što su alati za različite poslove, sakralni predmeti religiozne namjene, stare fotografije, knjige i rukopis za knjigu Dušanke Dubaić iz Apatina s crtežima i likovnim prikazima šokačke narodne nošnje, ali i tradicionalne glazbene instrumente kao što je tambura dr. Josipa Andrića s kraja 19. stoljeća.

Tri dobra razloga

Članice pjevačke skupine KUDH „Bodrog" iz Bačkog Monoštora svojim su skladnim, dvoglasnim pjevanjem šokačkih pjesama uljepšale svečanost otvorenja izložbe, dok je uvodna riječ pripala direktoru Gradskog muzeja Sombor Branimiru Mašuloviću. Gradski muzej je bez razmišljanja početkom godine prihvatio ponudu biti suradnikom ovog projekta, a za to su po riječima Branimira Mašulovića, postojala bar tri razloga.

„Prvi je razlog poštivanje svekolike kulturne baštine Šokaca u Vojvodini, drugo, ne manje važno, jest iskazivanje zajedničke volje za zaštitu te iste baštine jer je projekt međunarodnog karaktera i briše virtualno bar za vrijeme svoga trajanja granice triju država. Treće, što se projekt pojavljuje u vremenu snažne posvećenosti očuvanju europskog, ali i autohtonog kulturnog nasljeđa čiji smo i mi nezaobilazni dio", rekao Branimir Mašulović.

Predsjednica UG „Urbani Šokci" Marija Šeremešić izrazila je zadovoljstvo povodom realiziranja sedmog projekta ove udruge u dvije godine od njenog osnivanja, te je zahvalila pokroviteljima i svim sudionicima - izlagačima.

Dunav spaja

Nazočne je pozdravila i projekt podržala u ime Generalnog konzulata Republike Hrvatske, ali i u ime veleposlanstva Republike Hrvatske, generalna konzulica Ljerka Alajbeg.

„Sve ono što su Šokci donijeli sa sobom darovali su drugima, ali su isto tako kao dar preuzimali nešto od drugih. To zajedničko bogatstvo i zajednička sinergija može uroditi jedino tako lijepim, plemenitim i bogatim rezultatima koji se djelomice vide i na ovoj izložbi. Izložbe ove naravi također su jedan dio očuvanja identiteta naroda na ovim prostorima. To je bogata baština i značajan identitet koji je svojom nazočnošću ovdje obogatio ovaj dio Vojvodine, ali i cijelu državu i zajedno sa drugim narodima pokazao put kako se surađuje, kako se zajedno živi, kako zapravo Dunav i ostale rijeke nisu nešto što nas razdvaja, nego što nas spaja i što će nas u budućnosti spajati", rekla je Ljerka Alajbeg.

Šokce simbolizira baština

Izložbu je otvorila mr. sc. Ljubica Gligorević, etnologinja i muzejska savjetnica Gradskog muzeja u Vinkovcima.

Ona smatra kako od naziva „Šokci i baština" nije mogao naći primjereniji naziv izložbe, jer Šokce iznad svega simbolizira upravo baština. Izrazila je zadovoljstvo što su u Gradskom muzeju u Somboru izloženi predmeti Šokaca iz triju država, ali je napomenula da i u okolici Temišvara u Rumunjskoj žive Šokci koji su tamo doseljeni iz vinkovačkog kraja i Babine Grede, te da bi jednoga dana bilo lijepo vidjeti i njihove eksponate na jednoj od ovakvih izložbi. Ljubica Gligorević smatra kako je vrlo značajno što postoje udruge i KUD-ovi, čija je neizmjerna važnost u njegovanju šokačke baštine i svih etnosa koji žive na našim prostorima.

„Nedavno su održane 45. „Vinkovačke jeseni". One se ne bi mogle održavati da nema kulturno-umjetničkih društava. Takve udruge i takva društva njeguju baštinu uz sve pojedince, sve obitelji i sve nas koji je promičemo na sve moguće načine. I ova je izložba rezultat jedne udruge i jedne stručne institucije. Veselit će nas svi budući projekti, a veselit će nas i da ova izložba putuje po Bačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i po svijetu, te da je još upotpunimo svim onim raskošnim i lijepim što imao u posjedima - po institucijama ili u obiteljima", istaknula je Ljubica Gligorević čestitajući svim sudionicima i svima koji čuvaju dragocjene i lijepe predmete.

Velik broj sudionika i suradnika

Sudionici izlagači ovog projekta Udruge građana „Urbani Šokci" su HKPD „Silvije S. Kranjčević" iz Bačkog Brega, KUDH „Bodrog" iz Bačkog Monoštora, KPZH „Šokadija iz Sonte, HKUPD „Dukat" iz Vajske, HKUPD „Matoš" iz Plavne i HKUPD „Mostonga" iz Bača, kao i gosti izlagači, Hrvatska manjinska samouprava iz Santova iz Mađarske i izlagači iz Hrvatske: „Vinkovački šokački rodovi" iz Vinkovaca i KUD „Seljačka sloga" iz Gajića.

Pokraj spomenutih, na otvorenju izložbe bili su nazočni i ministar savjetnik i voditelj konzularnog odjela Veleposlanstva RH u Beogradu Filip Damjanović, savjetnik predsjednika Skupštine Vojvodine Đorđe Čović, djelatnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković, voditelj podružnice HMI u Vukovaru Silvio Jergović, dopredsjednik HNV-a Mata Matarić, predstavnici gradskih vlasti grada Sombora i drugi.

Predsjednica UG „Urbani Šokci" Marija Šeremešić rekla nam je kako ova udruga radi na tome da se omoguće svi uvjeti kako bi izložba mogla putovati i po drugim mjestima i državama. U planu je i izrada kataloga u kojem će se moći vidjeti izloženi predmeti.

Po malobrojnim zapisima saznaje se da su Hrvati Šokci prostore na lijevoj obali Dunava u Bačkoj naselili tijekom XVIII. stoljeća. Bogato prirodno okruženje odredilo im je i tradicionalna zanimanja. Šokci od davnina njeguju zanate zasnovane na uporabi prirodnih materijala, rogoza, trske i drva. Od njih su izrađivali korpe, torbe, čamce, klompe i druge predmete za svakodnevnu upotrebu, ali i za održavanje kulturne tradicije. Ova grana hrvatskoga naroda je generacijama čuvala svoju vjeru, ikavicu, pjesmu, igru, izvorne običaje i nadaleko poznato tradicijsko ruho. Ručno tkanje na razboju, vezenje, pletenje i ukrašavanje ruha stariji su već više od 200 godina. Iako se razlikuju od mjesta do mjesta, po svojim specifičnostima Šokci su generacijama čuvali i sačuvali obilježja i ljepotu svoje baštine koja uz nasljeđa drugih naroda čini neprocjenjivo kulturno blago ovog područja.

Tekst: Zlatko Gorjanac