„U knjizi sam pokušao dati komparativnu analizu i prikaz državne zajednice kroz osam stoljeća Hrvatske i Ugarske, i to kako je vide Mađari i s druge strane Hrvati. Nastojao sam u prvome redu hrvatsko čitateljstvo upoznati s time kakve su refleksije u mađarskoj povijesti o toj zajedničkoj ustavnosti, državnosti i parlamentarizmu dvaju naroda", rekao je među ostalim dr. Heka o knjizi.
Temeljna vrijednost knjige leži u činjenici da je napisana objektivno, naveo je recenzent sveučilišni profesor Josip Vrbošić iz Osijeka.
„Autor je objektivno predstavio hrvatsko-ugarske odnose kroz povijest. On ih nije slavio, ali ih nije ni - kao stara hrvatska i jugoslavenska literatura - prikazivao u vrlo lošem svjetlu", rekao je u povodu predstavljanja knjige Vrbošić.
Uz domaćina iz hrvatske manjinske samouprave Dušana Marjanovića i recenzenta, u predstavljanju knjige sudjelovali su i predsjednik Hrvatskoga akademskoga društva dr. sc. Slaven Bačić te ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.
Bačić je u svojemu izlaganju istaknuo da se na ovako znanstveno i objektivno djelo čekalo dugo na temu hrvatsko-mađarskih odnosa - ranija su imala snažne ideologijske premise i krivo se vrednovale određene događaje i njihove posljedice, a nisu fenomen obrađivale u cijelosti.
Žigmanov je, pak, ukazao na činjenicu da i Hrvati izvan Hrvatske u svojim kulturnim praksama imaju djela koja su od značaja za cijelu nacionalnu kulturu, što je dokaz vitalnosti pojedinih hrvatskih zajednica izvan Hrvatske.
Dobro posjećenom skupu u segedinskoj gradskoj knjižnici nazočan je bio i hrvatski veleposlanik u Mađarskoj Ivan Bandić, koji je u svojemu obraćanju obećao prevesti knjigu na mađarski jezik.
Ladislav Heka je sveučilišni docent i spisatelj. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Belom Manastiru, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Osijeku. U Segedinu živi od 1991., gdje od 1993. polazi poslijediplomski studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta József Attila, na kojem od 1996. radi kao pozvani predavač na Katedri za pravnu povijest. Doktorsku disertaciju obranio je 2004. na Pravnom fakultetu u Segedinu, a od 2008. je docent na Institutu za komparativno pravo. Znanstvenoistraživačka djelatnost usmjerena mu je u prvom redu na pravnopovijesne teme, a zatim na područje poredbenoga prava. Istražuje pravne sustave Hrvatske, južnoslavenske regije, odnosno slavenskih zemalja, te pravnu tradiciju utemeljenu na Božjem (vjerskom) zakonu (islamsko i židovsko pravo). Istražuje i običajno pravo te etnografiju naroda i etničkih skupina koje žive na južnoslavenskom, balkanskom području (romani kris, albansko običajno pravo) te povijest Hrvata u Mađarskoj, napose Dalmatina u Segedinu. Proučavanjem arhivske građe iz zaborava je izvukao segedinske Hrvate, danas sasvim asimiliranu etničku zajednicu, koja je odigrala važnu ulogu u životu toga grada, a o kojoj se malo zna u Mađarskoj, ali i u Vojvodini.
Fotografija: Hrvatska riječ