Na prvoj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić ponovno je izabrana za predsjednicu. Ostala tijela HNV-a bit će izabrana na narednoj sjednici koja će biti održana tijekom siječnja. S kojim planovima i izazovima je prihvatila drugi mandat na čelu HNV-a, koji značajni projekti će obilježiti V. saziv, što planira uraditi kao predsjednica Odbora za hrvatsku manjinu Savjeta Vlade Republike Hrvatske dio je pitanja na koja odgovara Jasna Vojnić.
Verificiranjem mandata 29 vijećnika otpočeo je rad V. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća. Nakon konstitutivne održana je i prva sjednica na kojoj ste izabrani za predsjednicu. Bit će to Vaš drugi mandat na čelu krovne institucije Hrvata u Srbiji. Što je obilježilo rad Hrvatskog nacionalnog vijeća u prethodne četiri godine?
Mnogo toga. Premda smo gotovo dvije godine bili u specifičnom stanju „mirovanja“ zbog pandemije korona virusom imam osjećaj da je četverogodišnji mandat puno dulje trajao. Ne zbog umora nego zbog raznovrsnosti lijepog, dobrog, plodonosnog, gorkog i izazovnog što se događalo u prethodnom periodu. Iako smo se s mnogim stvarima tek prvi puta sretali, moram reći kako je upravo to ono što je naš posao činio zanimljivim i nadasve nepredvidivim. Obično kada prođe prva godina na nekom poslu znate već što da očekujete naredne, a ovdje se niti jedna godina, u smislu naravi izazova, ne ponavlja. Tek započnete rješavanje jedne, iskrsnu već tri nove, potpuno drugačije, zadaće. Sve u svemu, hvala Bogu, lijepo se sve poslagivalo. Od kadriranja ljudi i raspoređivanja specifičnog djelokruga rada, međusobnog usklađivanja do slaganja kućica na mapi Srbije. Na samom početku IV. mandata iznijeli smo betonski plan stvaranja osnovnih preduvjeta za razvoj zajednice. U tome nam je negdje pomogla upornost, negdje sreća, a najvećim dijelom providnost da svaki elaborat završi u pravim rukama – Vlada Republike Hrvatske prigrlila je izgradnju Hrvatske kuće u Subotici, Vlada Republike Srbije prostor u Beogradu i otkup dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića, Pokrajinska vlada njenu obnovu, Vukovarsko-srijemska županija Šokačku kuću u Vajskoj, Osječko-baranjska županija Kuću monoštorske župe, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske I Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova kuću u Sonti, prostor u Plavnoj, krov na Hrvatskom domu u Somboru, prostore u Starčevu i Opovu i vrtiće u Subotici i Tavankutu, HNV ured u Srijemskoj Mitrovici, Zagrebačka županija prve jaslice...
Da nam je u prosincu 2018. godine netko rekao da ćemo sve ovo trebati osigurati u jednom mandatu sigurna sam da se ne bismo prihvatili, no s ove točke gledišta sada svjedočimo kako svatko kad po malo potegne zadovoljstvo i sreća su u velikom disbalansu i prednosti u odnosu na sav uloženi trud. A od ostalih, ne manje važnih, stvari IV. mandat ostat će upamćen po stalnom šušuru u vijeću. Brojnim timovima, kadrovskom snaženju ureda Vijeća i uposlenih na RTV-e, prvoj prosvjetnoj inspektorici, 17 puta više novčanih sredstava u odnosu na III. saziv, tri osnovane fondacije (Antun Gustav Matoš, Spomen-dom bana Josipa Jelačića i Cro-fond), 97 prevedenih i izrađenih udžbenika, 48 dopuna programima nastave i učenja, prvim autorskim udžbenicima za pripremni predškolski program i Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, osiguranim poticajima za djecu (prijevoz od kuće do škole, ljetovanja, izleti, razmjene učenika, programi profesionalne orijentacije, ekskurzije...), poticajima za studente (posebne kvote, domovi, stipendije...), tehničkom opremanju udruga kulture I škola, studijskim putovanjima elektora Vijeća i udruga kulture, izrađenom Registru gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava, prvim prekograničnim projektima, pokrenutim socijalnim programima za potrebite u zajednici, usvojenim strategijama informiranja i službene uporabe hrvatskog jezika i pisma, podignutom spomeniku biskupu Ivanu Antunoviću, obnovljenom grobu Josifa Runjanina u Novom Sadu, otvorenim prvim jaslicama na hrvatskom jeziku... I sve to uz Crkvu, podršku matične države Hrvatske, domicilne države Srbije, institucije i pojedince koji su vjerovali da jačanjem krovne institucije jačaju i vjeru da su Hrvati u Srbiji 300 godina na ovim prostorima bili i ostali bogatstvo i sol dvaju naroda.
Jedan od projekata započet i u IV. sazivu je Hrvatska kuća. U kojoj je fazi i kada će biti završena? Osim za institucije koje će se u nju useliti zašto je ona još značajna?
Projekt trajnog i adekvatnog smještaja NIU Hrvatska riječ zapravo je započet još u III. sazivu kada je kupljen plac za tu namjenu. Ono što smo mi uradili jest razradili ideju, napisali elaborat, prezentirali premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću te nakon njegovog blagoslova izradili potrebne projekte, osigurali sve dozvole za njenu izgradnju, proveli četiri javne nabave, završili »sivu fazu«, završne građevinske radove i izradili dizajn enterijera čija realizacija je trenutno u tijeku i što meni osobno do sada predstavlja najslađu muku. Bit će to jedan zaista reprezentativan prostor u koji će svatko rado navraćati i osjećati se ponosno. Uposlenici NIU Hrvatska riječ dobit će konačno primjeren prostor za rad, no osim toga veću vrijednost imat će zajedništvo triju institucija, jednostavnost organizacije, racionalizacija troškova i međusobna dobra povezanost.
Gostima iz Srbije Hrvatska kuća ukazivat će na ozbiljnost razgovora i respektabilnog partnera za suradnju, prijateljima iz Hrvatske olakšanje da smo zbrinuti i potvrđeni od matične domovine, a našoj djeci spomenik i podsjetnik neposustajanju i neodustajanju od borbe za svoju vjeru i svoj rod.
Što još od nearealiziranih projekata prenosite u V. saziv HNV-a?
Uh. Osim započetih projekata, prenosimo još i podosta nerealiziranih ideja. Od započetih tu su Školski centar u Subotici, Rekreacijsko-edukacijski centar na primorju, povrat Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici, Muzej Hrvata u Srbiji i kazališna scena na hrvatskom jeziku u profesionalnom teatru, a nerealizirane ideje zasada imaju samo skicu, što je za početak dobro jer je sjeme posijano u velikoj želji koja onda dovede do njihovog bubrenja, i uz malo sunca, vrlo vjerojatno, žarko iščekivanog ploda. Među takvima su pet aktivnih sekcija punih mladih i djece u Hrvatskom domu u Somboru, Razvojna agencija, Studio s vlastitom produkcijom dnevnih vijesti, pozitivno percipirano obrazovanje od većine pripadnika naše zajednice, knjižara sa suvenirnicom u kojoj će se moći prodavati naši proizvodi, obnovljene prostorije župe sv. Petra i Pavla u Baču, poticaji za gospodarstvenike, aktivna hrvatska akademska zajednica, registar i mreža naših poljoprivrednih i gospodarskih proizvoda, aktivna zajednica u Beogradu, turistička ruta na mapi Srbije Srijemska Mitrovica – Petrovaradim – Sonta – Bač – Monoštor – Tavankut…
Uglavnom sve ono za što smo u IV. sazivu izgradili preduvjete i što uz malo dobre koordinacije neće biti nemoguće postići.
Kažete u IV. sazivu izgrađane su institucije hrvatske zajednice, a sada ih treba oživjeti. Kako?
Tako što ćemo ih napuniti djecom, mladima, starima, pripadnicima naše i drugih zajednica. U IV. sazivu vođenje računa oko »betonskih stvari« dosta nam je oduzelo vremena za pisanje dopisa, zamolbi, stajanje na šalterima, vođenje računa o izboru najpovoljnijeg dobavljača i da sve bude besprijekorno i sukladno svim zakonima i propisima. Sada naš program podrazumijeva više terenskog rada u smislu obilaska pripadnika naše zajednice, animiranja i motiviranja za aktivnosti, programe i stvaranje pogodne atmosfere da se pronađu kvalitetne vođe u svakoj pa i najmanjoj zajednici. Bez pojedinca koji ima jasne vizije, čistu motivaciju, dugačke noge za preskakanje svih prepreka i začepljene uši za negodovanja i demotiviranja nijedna zajednica se ne može uzdići. Vjerujem i sigurna sam da u svakom mjestu gdje u većem broju žive pripadnici naše zajednice, uz podršku Crkve, takvu osobu možemo naći. Takvu osobu svaka zajednica je sasvim sigurno dobila, samo treba zaslužiti da se ona aktivira. Puno molitve, vjere i čistih ruku koje pozivaju na zajedništvo, a onda dalje se sve niže jedno na drugo. Jedan projekt povlači drugi, dobre ideje novce, novi programi ljude i za čas dom postane pun, pa čak i tijesan. Ako je kuća prazna, uvijek se trebamo zapitati koji korak je krivo napravljen, sve presložiti i vratiti se na početak.
Kultura, obrazovanje, informiranje, službena uporaba jezika jesu područja djelovanja HNV-a. Ali krenula je priča i s gospodarstvenicima. Urađen je registar, priprema se Strategija gospodarstva. Može li se očekivati u novom sazivu HNV-a I neka konkretna pomoć gospodarstvenicima?
S naše strane ćemo sve učiniti da bude. Na osnovu analize i prikupljenih podataka izraditi strategiju i plan djelovanja, prezentirati i lobirati za to u Hrvatskoj, ali i umrežavati iste i na području Bosne i Hercegovine.
Često naglašavate dobru suradnju i potporu iz Hrvatske, ali isto tako naglašavate potrebu jače povezanosti s Republikom Srbijom. Na koji način i koja su to strateška pitanja koja država Srbija mora riješiti?
Suradnja uvijek mora biti obostrana. Vjerujem da se dosta »poteškoća« može riješiti jednostavnim razgovorima s predstavnicima vlasti u lokalnim samoupravama, institucijama, ministarstvima, pogotovo sada kada su nam se s ministrom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog jedna vrata odškrinula. No, to pretpostavlja više i češće bivanje na terenu i jednostavno da se tom pitanju strateški i posvećeno pristupi. Čak i dok nema velike spremnosti da se pitanje manjina od strane Srbije otvori na način da jedna osmina stanovništva zaista dobije mogućnost za ostvarivanje svih svojih prava, postoje načini da se neke stvari ipak realiziraju. Republici Srbiji svakako želim da što prije razumije da će dobiti znatan broj zadovoljnih građana bude li manjinama omogućila pune škole djece na materinskom jeziku, pozitivnu vidljivost u medijima, njegovanje vlastite kulture i osnovna sredstva za rad i djelovanje njihovih krovnih institucija i udruga.
Čak u tim slučajevima gdje je hrvatska zajednica (npr. u Rumunjskoj) izuzetno uvažena od strane države poštovanje i ljubav prema domicilnoj državi često bude na jednakoj razini pozitivnog odnosa prema svojoj matici.
Kao i u IV. sazivu, i u V. sazivu jedna je lista. Koliko je to prednost, a koliko može biti opasno odsustvo nekog drugačijeg stava, mišljenja?
Za takvo što morate imati izgrađenu odgovornost i izoštrenu samopercepciju, što prethodnom sazivu, Bogu hvala, nije manjkalo. Upravo iz tog razloga uveli smo mjesečna samovrednovanja ureda vijeća, vodstva četiri ključne institucije, sastanke koordinacije Izvršnog odbora, dopredsjednika i kontinuirano sagledavanje stanja u zajednici. Sastanci su gotovo svaki puta sadržavali vrlo argumentirane rasprave, ali na ponos vijeća izuzetno pažljivo artikulirane od strane svih subjekata. Atmosfera među vijećnicima je bila puna uvažavanja, čak i kada su se iznosili kontradiktorni stavovi o kojima su se nerijetko donosile nejednoglasne odluke. Ono čega smo bili pošteđeni u četvrtom sazivu, što je bila velika prednost, jesu bespredmetne i nedobronamjerne rasprave, a kojih je u ranijim sazivima, obično na teret predsjedavajućeg, uvijek bilo. Upravo zbog toga mogli smo se baviti suštinom i kontinuirano napredovati i rasti.
Listu HRvati i dalje zajedno podržalo je 87 elektora, iza svakoga od njih je najmanje 60 potpisa. Koliko očekujete od elektora i vijećnika da budu spona između HNV-a I ljudi koji su ih podržali, kako bi se čule inicijative, prijedlozi, problemi, pa i kritike?
Takva očekivanja sam već na našoj prvoj sjednici vijeća iznijela. Svatko je obavezan donositi pitanja i potrebe svoje zajednice, a ono što smo u IV. sazivu započeli, ali nas je korona privremeno omela, jest redovito okupljanje vijećnika sa svojim elektorima kako bismo preko njih uvijek bili u kontaktu sa svakim glasom svojih potpisnika. Drugačiji put jednostavno ne postoji. Ako svaki pojedinac bude sporadično zakazivao sastanak s uposlenicima u Hrvatskom nacionalnom vijeću, nećemo moći puno pitanja riješiti u narednom periodu, ali ako svaki vijećnik bude brinuo o svojim elektorima i svaki elektor o svojim potpisnicima velikom broju izazova moći ćemo odgovoriti. Mreža i hijerarhija u povijesti nije uvedena radi važnosti pojedinaca nego potrebe protoka informacija, zajedničkog djelovanja i snage provođenja pojedinih ideja. Ako bismo svaku informaciju morali javiti svakom roditelju, vrlo vjerojatno bi mnogi od njih bili zakinuti. Ali, kada u siječnju uspostavimo savjet roditelja koji će činiti četrdeset roditelja (po jedan iz svakog odjela), mala je vjerojatnoća da netko neće znati kada se iduće godine planira ljetovanje, poticaji gospodarstvenicima ili kada bude otvorena rodna kuća bana Josipa Jelačića.
Hrvati u Srbiji u novoj Vladi imaju svog predstavnika, Tomislava Žigmanova, ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Očekujete li da će to utjecati na promjenu odnosa službene politike Srbije prema hrvatskoj manjini, od državne do lokalne razine?
Već jeste. Čestitka predsjednika Vučića uoči našeg Dana zajednice ranije nije bila uobičajena gesta. Uvažavanje hrvatske zajednice od predstavnika ministarstva ili drugih zajednica do sada nije često bilo u našim iskustvima. No, o konkretnim ishodima, pozitivnim politikama, Akcijskim planom koji nema simulativni karakter, odsustvu zastrašivanja ili afirmativnom odnosu prema našim inicijativama rano je govoriti.
Članica ste Savjeta hrvatske Vlade za Hrvate izvan RH, predsjednica Odbora za hrvatsku nacionalnu manjinu. To je 12 europskih država u kojima su Hrvati priznati nacionalnom manjinom. Može li se to iskoristiti za bolju povezanost, razmjenu iskustava, suradnju?
U tom smjeru idu planovi već za 2023. godinu. Na razini Odbora dogovoreno je da se naših 12 država međusobno posjeti, upozna i da razmijenimo iskustva i modele rješavanja pojedinih pitanja. Dokument o stanju hrvatske zajednice u ovih 12 država, s izlistanim potrebama i izazovima već je sačinjen i na osnovu njega smo delegirali neke točke dnevnog reda već za iduću sjednicu Savjeta Vlade. Očekujem da nam se vidici ovim predsjedanjem zaista prošire, na koncu čak i ako nakon upoznavanja drugih samo izgradimo zadovoljstvo svojim statusom, organiziranošću i snagom zajedništva, bit će dragocjeno.
Pri kraju razgovora da se vratimo na V. saziv HNV-a. Kada će biti konstituiran Izvršni odbor, odbori i povjerenstva? S obzirom na to da pojedini odbori u prošlom sazivu I nisu radili njabolje, kako to prevladati u V. sazivu HNV-a?
Prijedlog Ministarstva za ljudska i manjinska prava bio je da se najprije održe konstitutivne sjednice i sjednice na kojima će biti izabrani predsjednici vijeća, a kada stigne službena potvrda o registraciji da se biraju ostala izvršna tijela. Taj papir je stigao ovog tjedna, no budući da se bliže božićni blagdani sasvim je izvjesno da će naredna sjednica V. Saziva HNV-a biti održana u siječnju 2023. U nekoliko navrata prošlog saziva razgovarali smo o problematici pojedinih odbora i njihove nefunkcionalnosti. Jedina ideja koja je do sada bila na stolu jest da predsjednici odbora budu profesionalno uposleni u Hrvatskom nacionalnom vijeću kako rad pojedinih odbora ne bi ovisio o posvećenosti, inicijativi ili motivaciji pojedinaca na toj funkciji.
Ostaje nadalje da dopredsjednici pokrivaju određene teritorije, no o tome ćemo još svakako prije konačne odluke morati otvoriti podužu raspravu i vrlo argumentiranu debatu.
Pred nama su blagdani. Što je Vaša poruka Hrvatima u Srbiji?
Kako sam i na proslavi 20 godina od osnivanja Hrvatskog nacionalnog vijeća rekla: Ne dozvolimo biti u skupini onih koji znaju kako bi se nešto trebalo napraviti, nego onih koji će nešto napraviti. Vrijeme će svakako prolaziti i neće ga biti briga ako smo si mi priuštili luksuz stajati po strani. Puno talenata smo dobili u zajednici! Puno i blagoslova možemo dobiti stavimo li ih sve na raspolaganje. Sada nam je potreban svaki od nas (...) Ne tražimo da svi jednako mislimo i da se u svemu slažemo, tražimo da stanete u red onih koji će djelićem za razvoj naše zajednice doprinijeti. Svatko koliko može – sašivene čakšire, uvježbana djeca za nastup, napisan članak za novine, izmoljena krunica, odigrano kolo, donirana sredstva za potrebite, popravljena brava ili lijepa riječ o predsjedniku vašega društva – sve nam je sada potrebno! Svaku pomoć prihvaćamo i svaku pomoć utrostručujemo.
Hrvatska je uz nas, Europska unija podrška, Srbija na putu prema izgradnji dobrih odnosa. Sve smo dobili i još više ćemo dobiti, zaslužimo li blagoslov samo i jedino vlastitim zalaganjem. Zato, ne čekajmo bolja vremena nego ih svakim danom iznova stvarajmo. Zajedno smo bili u svemu, zajedno ostali i nakon 20 godina, zajedno idemo i dalje, u novom V. sazivu HNV-a još jače i s još većom vjerom i pouzdanjem. Sretno nam bilo i živjeli!
Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)
