Nakon okončanih izbora (elektorske skupštine) sredinom studenoga u Beogradu, 15. prosinca 2022. godine u Subotici održana je i konstituirajuća sjednica novog, V. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća. Na toj sjednici verificirani su mandati novih 29 vijećnika HNV-a. Po završetku konstituirajuće održana je i prva sjednica novog saziva na kojoj je za predsjednicu krovne institucije Hrvata u Srbiji jednoglasno izabrana Jasna Vojnić, koja je i u proteklom sazivu obnašala tu dužnost.
Razvojni projekti
Vojnić je izrazila zadovoljstvo što među vijećnicima vidi nova lica te što su u rad Vijeća ravnopravno uključene osobe različitog spola, dobi, zanimanja te područja s kojih dolaze. Istaknula je kako su u prethodne četiri godine kroz institucionalno snaženje postavljeni temelji za razvoj hrvatske zajednice, na čemu će sada biti zadaća. Neki od ključnih projekata bili su: Hrvatska kuća u Subotici, obnova rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, osiguravanje prostorija za Hrvate u Beogradu, područni ured HNV-a u Srijemskoj Mitrovici, Šokačka kuća u Vajskoj, Kuća monoštorske župe...
„Institucionalno smo se izgradili u protekle četiri godine i sada imamo sve preduvjete te počinjemo kadrovski snažiti zajednicu i podizati kvalitetu projekata i manifestacija. Potrebno je što više terenskog rada, vijećnici trebaju dolaziti s idejama koje ćemo zajednički provoditi“, rekla je Vojnić.
Vojnić je u izjavi za medije rekla i kako je u četvrtom sazivu izgrađena vrlo dobra suradnja s Hrvatskom, a da je u petom plan osnažiti odnose i suradnju sa Srbijom.
„Kako je Srbija u pretpristupnim pregovorima s Europskom unijom, naša zadaća će biti i podići razinu manjinskih prava u tom procesu“, izjavila je Vojnić.
Novi Izvršni odbor, kao i odbori i povjerenstva HNV-a bit će konstituirani na idućoj sjednici.
HNV – primjer dobre prakse
Konstituirajućoj i prvoj sjednici, koje su održane u Plavoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, prisustvovali su i državni tajnik u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Republike Srbije prof. dr. sc. Rejhan Kurtović te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler. Kurtović je istaknuo da Hrvati u Srbiji imaju visoku razinu svijesti o značaju nacionalne organiziranosti, kao i da HNV predstavlja primjer dobre prakse „kako se nivo kolektivnih prava nacionalnih manjina može podići na jedan veći nivo“.
„Svi pripadnici nacionalnih manjina u Srbiji moraju znati da su oni ravnopravni građani ove države. Republika Srbija ima dobar zakonodavni okvir kada su u pitanju manjinska prava i slobode, a upravo nacionalna vijeća trebaju biti prvi stup u tom ostvarivanju. Zaista smo zadivljeni što je to u proteklom periodu HNV radio na integraciji hrvatske zajednice u Srbiji, prvenstveno ovdje u samoj Vojvodini. Kao što možete vidjeti, to je prepoznao i vrh državne vlasti i danas s ponosom možemo reći da se jedan pripadnik hrvatske nacionalne zajednice nalazi upravo na čelu Ministarstva za ljudska i manjinska pitanja i društveni dijalog“, kazao je Kurtović. Kurtović je dodao i kako se ovih dana u Srbiji konstituira 23 nacionalna vijeća te da se nada kako će u budućnosti ta tijela raditi u punom kapacitetu, a da će im Ministarstvo tu biti potpora.
Trostruka spona
Eurozastupnik Ressler je istaknuo kako Hrvatsko nacionalno vijeće ima ulogu trostruke spone: prema Hrvatskoj, Srbiji i Europskoj uniji, kao i da u naredne četiri godine očekuje njihove »nove korisne doprinose« na tim razinama. Istaknuo je kontinuiranu potporu Hrvatske ovdašnjim Hrvatima te najavio dodatna financijska sredstva Vlade Hrvatske za Hrvatsku kuću u Subotici. Dodao je i kako Hrvati stoljećima žive na ovim prostorima te usprkos poteškoćama i danas njeguju svoj identitet, na što, kako je naglasio, svi zajedno možemo biti ponosni. Također, iskazao je i uvjerenje da hrvatska manjina može pridonijeti poboljšanju manjinskih prava u Srbiji tijekom pristupnih pregovora države s EU.
„Hrvatsko nacionalno vijeće svojim djelovanjem, ali i djelovanjem ministra u novoj vladi Srbije Tomislava Žigmanova mogu pridonijeti da hrvatska, ali i sve ostale manjine budu zaštićene na jednoj europskoj razini. U tom kontekstu, jasno je da su pristupni pregovori Srbije s EU itekako važni, znamo kroz što je sve prošla i Hrvatska na tom putu. Znamo da su ti standardi visoko postavljeni, ali vjerujem da to može postići i Srbija. Vjerujem da će se status Hrvata ali i svih drugih nacionalnih manjina kroz taj pristupni proces poboljšavati, unaprjeđivati, kako bi došao na razinu kakvu imaju Srbi u Hrvatskoj ali i kakvi su neki uobičajeni europski standardi«, kazao je Ressler.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)