Etno-nacionalna struktura stanovništva u Slavoniji je početkom stoljeća bila izrazito heterogena, što danas nije slučaj, kaže jedan od autora knjige, prof. Mario Bara.
«Razdoblje kada je Slavonija bila izrazito heterogeno naseljena i Srbima i Mađarima i Nijemcima je prošlo. Postupno je došlo do naglašene dvonacionalne strukture stanovništva, dok su sve ostale nacionalne manjine postajale sve manje zastupljene, kako brojčano tako i teritorijalno. Nakon posljednjeg rata i raspada Jugoslavije, to područje je postalo izrazito nacionalno homogeno, tj. naseljeno većinom Hrvatima.»
U znanstvenom smislu, doprinos i značaj ove knjige je povijesni, demografski i sociološki, istaknuo je tijekom njezina predstavljanja suradnik Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba, dr. sc. Dragutin Babić.
Iz demografskog gledišta prikazana je promjena nacionalne strukture stanovništva Slavonije uzrokovana burnim povijesnim zbivanjima, ističe dr. Babić. On kaže da su početkom prošloga stoljeća osim Hrvata koji su u najvećem broju naseljavali Slavoniju, dominantne bile još tri nacije.
«Tu su Srbi, Nijemci i Mađari. Ovakva nacionalna struktura je vezana za kolonizaciju, za dominantan utjecaj Mađara u Austro-Ugarskoj monarhiji, i dakako za ujedinjenje u Jugoslaviju 1918. Prema posljednjem popisu sasvim je druga situacija gdje su spomenute nacije pa i sve ostale svedene ukupno na svega oko 6 postotaka. Vidi se kako su svi ti povijesni događaji bili prekretnica i utjecali na promjenu nacionalnog sastava stanovništva.»
Sociološki aspekt knjige je veoma bitan, kaže dr. Dragutin Babić. Autori knjige ističu u svim strukturnim, političkim, gospodarskim i drugim zbivanjima, mjesto čovjeka pojedinca, koji zapravo najviše ispašta sve ratove i revolucije i sukobe u kojima najviše strada iako je u njih često uvučen, navodi dr. Babić. O ovoj se temi više govori u dijelu knjige o agrarnoj reformi i kolonizaciji.
«U ovom dijelu knjige se zapravo uočava tijek naseljavanja, o tome zašto pojedinci tu dolaze, kakva se politika provodi i što sve to znači upravo za pojedinca, čovjeka. Za neke to znači prosperitet jer dobivaju zemlju, a nisu je imali, dok je drugima ta zemlja oduzeta, marginalizirani su, obilježeni pa i protjerani.»
Iz kulturološko-političkog aspekta, autori u svojim zaključcima o socijalno-demografskim promjenama ukazuju na nekoliko bitnih promjena vezanih ponajviše za ratne sukobe kao i za druge strukturalne probleme u Slavoniji, kaže dr. Babić.
«To su značajna depopulacija većine gradova i općina, što znači smanjenje broja stanovnika. Osobito je to tamo gdje je rat bio intenzivniji. Tu je i problem nacionalne strukture, što podrazumijeva apsolutno i relativno smanjenje srpske populacije kao i apsolutno i relativno povećanje hrvatske. Tu je i smanjenje ostale manjinske populacije kao i starenje slavonske populacije.»
Mario Bara diplomirani je povjesničar i sociolog, profesor povijesti i sociologije s Instituta za migracije i narodnosti. Vrijednost knjige «Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u 20. stoljeću» prepoznat će i šira zainteresirana javnost te pripadnici starije populacije koji su i sami sudjelovali u povijesnim zbivanjima i migracijskim kretanja u Slavoniji tijekom 20. stoljeća, a etnolozima može poslužiti kao pomoć u boljem razumijevanju ljudskih iskustava i sudbina u tim procesima.
Napomena: Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.