Sportske manifestacije su specifičan vid turističke ponude. Ove manifestacije, bar što se tiče turizma, mogu se definirati kao događaji koje karakteriziraju kreativni i kompleksni sadržaji sportskog, rekreativnog i zabavnog karaktera koji se odvijaju po određenom unaprijed pripremljenom programu, a ostvaruju turističke efekte i ciljeve, te imaju društveno-ekonomski značaj za mjesto ili regiju održavanja.

Foto: facebook Dužijanca

Natjecateljski sport se razlikuje od rekreacije prije svega po tome što podliježe utvrđenim pravilima, standardiziran je i ne podliježe slobodnim formama. Ako se natjecanje pretvori i uključi u sustav svojstven formiranju sveukupnog turističkog proizvoda destinacije, dobija se i nastaje sportska turistička manifestacija. Sport je njena bazna vrijednost i ponuda, dok ostale vrijednosti i oblici ponude predstavljaju dopunu s ciljem i zadatkom stimulativnog i komplementarnog djelovanja. S druge strane, sportski sadržaji u okviru manifestacije mogu biti prateći sadržaj, ali s bitnim utjecajem na nju.

Karakteri i kriteriji sportskih manifestacija

Vrijednost i atraktivnost sportske manifestacije kao turističke ponude determinirana je i uvjetovana rangom – prostornom hijerarhijom – značajem natjecanja (lokalna, regionalna, nacionalna, internacionalna), kontraktivnom zonom i stupnjem heterogenosti posjetitelja (tko su posjetitelji: lokalno stanovništvo, domaći ili strani gosti) i od karakteristike mjesta i regije održavanja. Mjesta i destinacije s vrednijim turističko-geografskim položajem, većim stupnjem aglomerativnosti (brojem stanovnika) u kojima se nalaze i odgovarajuće atraktivnosti – tzv. faktori izvorne ponude – kao i dobrom turističkom opremljenošću (kao što su posebna infrastruktura, organizacija prijevoza, prihvata, smještaja, ishrane, informiranja, opskrbe, zabave i sl.) – tzv. faktori izvedene ponude – posjeduju povoljnije uvjete za organiziranje sportskih manifestacija.
Iskustva raznih sportskih manifestacija ukazuju da sportska publika/posjetitelji imaju solidnu izvanpansionsku potrošnju koja je specifična, jer proistječe iz posebnog karaktera njihovih prohtjeva: sportski događaj im je prvenstvena atraktivnost i cilj dolaska. Nemaju izraženije kulturne i obrazovne potrebe (u smislu razgledanja grada, posjeta muzejima, galerijama, izložbama i slično), ali im treba prilagoditi sadržaje izvan sportskih događaja koji su primjereniji njihovim interesiranjima.
Po svom karakteru, sportske manifestacije možemo razvrstati u tri kategorije:
1. Po značaju održavanja – lokalne, regionalne, nacionalne, nacionalne s međunarodnim sudjelovanjem (tzv. otvorena prvenstva), kontinentalne, međukontinentalne i svjetske;
2. Po mjestu i vremenu održavanja – stalno ili povremeno u istom mjestu, svaki put u drugom mjestu i istovremeno u nekoliko destinacija ili država;
3. Po vidovima i odgovarajućim kriterijima – profesionalne sportske, sportsko-rekreativne, kompleksne turističko-sportske i sportsko-propagandne.

Kompleksne sportsko-turističke manifestacije imaju najveći potencijal za turističku ponudu. To su manifestacije s bogatim sportskim i kulturno-zabavnim programima, karakterističnim za prostore s atraktivnim turističkim vrijednostima i etnički heterogenom strukturom, povezane s drugim vidovima turizma.
Bez obzira o kakvom karakteru sportske manifestacije je riječ, ovisno o veličini i značaju, postoje određeni kriteriji koje treba (pr)ocijeniti prije njenog održavanja, a to su:
– financijski plan,
– ljudski resursi,
– potrebni kapaciteti i tehnička podrška,
– lokacija,
– programski faktor (vrsta/priroda samog programa),
– iskustveni faktori,
– potpora zajednice programu,
– drugi utjecaji (potencijalni eksterni podrazumevajući i političke prilike!),
– usluge hrane i pića (ne samo prodaja, već i zdravstvena kontrola!) i
– moguća kvaliteta svih potrebnih usluga (smještaja, ishrane, posebnih zahtjeva, itd.).

Za što bolju pripremu (organizaciju) i održavanje sportskih manifestacija, naročito većih i značajnijih, po pravilu se treba formirati organizacijsko tijelo čiji se članovi zadužuju da organiziraju i rukovode pojedinim segmentima (financije, marketing, protokol, tehnika, smještaj i ishrana sudionika odnosno posjetitelja, osiguranje, odnosi s javnošću, itd.). Pri tome, od izuzetne važnosti je marketing uoči organiziranja sportske manifestacije.
Posjetitelji ovakvih manifestacija su različite društvene grupe (klase, slojevi, profesije), manje ili više aktivne, koje se identificiraju s akterima posjećenog/odabranog sportskog događaja.
Postoje tri osnovne kategorije na koje treba pretendirati i obratiti pažnju prije, tijekom i po završetku sportske manifestacije (natjecanja): sportaši – neposredni sudionici sa svojim stručnim štabovima i dužnosnici natjecanja dotičnih sportskih saveza, turisti-posjetitelji te predstavnici medija koji prate dotičnu sportsku manifestaciju (natjecanje). Svaka od ovih kategorija ima svoje posebne zahtjeve i zato turističku ponudu treba u potpunosti prilagodiiti navedenim kategorijama.
Za razliku od potrošnje sudionika koja je većim dijelom subvencionirana i dotirana na razne načine (sudionici usluge ne plaćaju „iz svog džepa“), potrošnja posjetitelja je po pravilu isključivo iz njihovih vlastitih prihoda. Ukupna potrošnja posjetitelja i turista (važi za sve vrste manifestacija!) sastoji se iz više segmenata: od potrošnje u mjestu polaska, potrošnje za vrijeme putovanja i za samo putovanje i potrošnje u mjestu održavanja manifestacije. Pri tome se ekonomski efekti u mjestu održavanja odnose na prijevoz do lokacije zbivanja, ulaznice i troškove boravka za pansionske i po želji i afinitetu odabrane izvanpansionske usluge.

Domicilno stanovništvo i sportska manifestacija

Gostoprimstvo domicilnog stanovništva predstavlja bitan problem pri organiziranju sportskih manifestacija. Ovo se ističe zbog nesporne činjenice da je sportska publika navijački nastrojena i raspoložena i da je pri tome prag tolerancije niži nego kod sudionika, a naročito posjetitelja drugih manifestacija (umjetničkih, etnografskih, gospodarskih i sl.). Zbog toga je često vrlo teško da se i kod stalnog stanovništva mjesta održavanja uspostave mehanizmi samokontrole, a još teže stav gostoprimljivosti. Sportska manifestacija predstavlja oblik turizma gdje okolnosti zahtijevaju potrebu za češćom komunikacijom domaćina (koji je ujedno i posjetitelj) i posjetitelja sa strane, što znači da domicilno stanovništvo treba biti u dvostrukoj ulozi: i posjetitelja i domaćina. Tako na posredan način svojim odnosom prema posjetiteljima sa strane, odnosno turistima, čini segment kompleksne turističke ponude. Međutim, u nekim mjestima sportske manifestacije (ne samo većeg ranga) često se održavaju samo jednom ili rijetko, tako da ne postoji dovoljno prilika i mogućnosti da uloga gostoprimljivog domaćina postupno preraste u trajni odnos i podrazumijevajuću kategoriju.
Izgrađeno ili (rjeđe) urođeno gostoprimstvo može djelovati na posjetitelje iz drugog mjesta (naravno, i na turiste) kao samostalna turistička vrijednost i poprimiti karakteristike posebnog oblika atraktivnosti, a to je prije svega glavni adut – „udarna stvar“ – u propagandi i treba je uvijek isticati.

Izvor: Hrvatska riječ (A. Dunđerski)