Prije 145 godina nastalo je Veliko prelo u Subotici, a Hrvati Bunjevci s velikom pažnjom njeguju ovaj stari običaj, što iz godine u godinu potvrđuje velika zainteresiranost gostiju za dolazak na prelo. Ova pokladna manifestacija, koja je održana 27. siječnja 2024. godine u dvorani Tehničke škole Ivan Sarić u Subotici, okupila je preko 500 gostiju koji vole i čuvaju preljsku tradiciju. Radi podsjećanja, Veliko prelo je prvi puta održano daleke 1879. godine. Nastalo je iz tradicije okupljanja u obiteljskim domovima na salašima u vrijeme kada nije bilo velikih poljskih radova, posebice u pokladno vrijeme. Ove godine okupljene su zabavljali ansambl Ruže i Tamburaši za dušu.
Čuvajte svoje vrijednosti
U svom obraćanju predsjednik Organizacijskog odbora Velikog prela Denis Lipozenčić pozdravio je sve nazočne i pozvao na binu uzvanike kako bi skupa održali zdravicu. Među uzvanicima koji su se obratili bili su župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića Goran Ivanović Lac, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić, predsjednik Mladeži DSHV-a Marin Piuković i predstavnik Grada Subotice Srđan Samardžić. Prvi se obratio Marin Piuković riječima:
‚‚Drago mi je da pokazujemo kako je naša hrvatska zajednica živa, da imamo sinergiju i da imamo budućnost".
‚‚Velika mi je čast pozdraviti sve prisutne u svoje i u ime gradonačelnika Stevana Bakića. Želim da se još dugo godina okupljamo na prelima", rekao je Srđan Samardžić.
Igor Andrović pozdravio je nazočne u svoje osobno ime, u ime Virovitičko-podravske županije i u ime Hrvatske zajednice županija:
‚‚Čuvajte svoje vrijednosti, kulturu i kulturnu baštinu, čuvajte ono što su Hrvati ovdje u Srbiji."
Goran Ivanović Lac je prenio pozdrave Gordana Jandrokovića i svih saborskih zastupnika:
‚‚Pozdravljam vas i u ime ministra obrane i potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske Ivana Anušića. Dolazim već 15 godina kod vas i moram reći kako vidljivost Hrvata u Srbiji raste. Rekao sam jednom prije, a ponovit ću i sad: da nisam Šokac, bio bih Bunjevac".
Jasna Vojnić je pozdravila goste prigodnom rimom:
‚‚Dragi naši gosti zvani, nazdravimo k’o i lani, uz zdravicu toplu svima, koja kratku rimu ima. Još kad bi ste vi nju tili preljskom pismom proglasiti. Ako to i ne mož’ bit, samo ću vam prelo otvorit".
Preljska pisma i najlipče prelje
Za najljepšu preljsku pismu izabrana je pjesma Zagrljaj daljine Željke Zelić Nedeljković, druga nagrada pripala je Mirjani Stantić za pjesmu Put do prela, a treća Josipu Dumendžiću Meštru za pjesmu Ljudi s pijeska. Izabrane prelje, prema glasovima publike, na prelu su Barbara Piuković, druga Aleksandra Antal i treća Katarina Vujić, koja je najviše glasova dobila na glasovanju na Facebooku.
Predsjednik Organizacijskog odbora Velikog prela Denis Lipozenčić istakao je kako zbog potpore Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Grada Subotice, Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatske turističke zajednice, te mnoštva pravnih subjekata i privatnih osoba organizacija biva mnogo lakša, jer samo uz takve donacije, kako u robnom, tako i novčanom smislu, uspijevaju zadržati cijenu pristupačnom širokom spektru gostiju. Drago mu je zbog velikog broja zainteresiranih gostiju kojih je na ovom prelu bilo preko 520.
‚‚Velika nam je pomoć to što smo putem prekogranične suradnje uspjeli osigurati 50 stolova i 360 stolica koje su u mnogome pomogli da se kvaliteta samog prela podigne na višu razinu. Trudimo se što profesionalnije organizirati Veliko prelo, osigurati kvalitetnu večeru, ugodnu glazbu, kako bi svi mogli maksimalno uživati", zaključuje Lipozenčić.
Poseban ugođaj
Na prelu smo sreli i Margu Lendvai, ženu koja je svojim nošnjama i radom pomogla mnogo puta hrvatskoj zajednici. Ona pripada osobama koje uživaju ići na prela, te ne propuštaju priliku posjetiti kako gradska, tako i seoska prela.
‚‚Organizatori se uvijek potrude da nam naprave poseban ugođaj, te svaki put Veliko prelo bude izuzetno svečano. Povod organizaranja Velikog prela se zapravo zasniva na nekadašnjem običaju skupljanja ljudi u zimskom razdoblju na salašima kada se nije puno radilo. To se uvijek događalo prije korizme, tada su bili periodi kolinja, zato se tradicijski na Velikom prelu služi krumpirača. Ljudi su zimi imali vremena za druženje, žene su sjedile i štrikale, djeca se igrala, muškarci su se kartali, pili vina, zapjevali… Sve se to prvo događalo na salašima. Nakon toga su se održavala prela po selima. Nije to uvijek bila večera ili takvo što, nije bilo stolova, skupljali smo se u seoskim domovima kulture, u školama, gdje god se moglo, samo da se zabavljamo. To su bile lijepe igranke na koje sam uvijek rado išla. U gradu se organiziralo završno svečano Veliko prelo za svo građanstvo, uz svečanu odjeću, biranje prelja, preljske pisme, zato se i zove Veliko bunjevačko prelo. Tijekom ovih godina bila sam na mnogim velikim prelima, sva su bila svečana i odlično organizirana, ali ovdje u ovoj sali zaista je kvaliteta na visokoj razini", zaključuje Marga Lendvai.
Na prelu smo razgovarali i sa Slavkom Dulićem iz Aljmaša koji je bio prvi puta na prelu u Subotici. Rodom je iz Apatina, ali se još kao dijete preselio u Aljmaš s obitelji.
‚‚Došao sam ovdje na poziv mog prijatelja Franje Dulića. Veliko prelo je, kako vidim, ispunjeno dubokom tradicijom. To se vidi po ljudima: raspoloženi su, vole biti ovdje, prenose mladima svoje znanje, jer što je čovjek bez korijena. Došao sam iz Hrvatske ovjde kako bih upoznao vlastite korijene. U posljednje vrijeme često dolazim u Vojvodinu i svaki puta kada prijeđem granicu imam poseban osjećaj, jer znam da su moji preci ovdje", kaže Slavko Dulić.
Izvor: Hrvatska riječ (I. U.)
