Članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega dosanjali su svoj san – da imaju svoju šokačku kuću kako bi na jednom mjestu sačuvali i pokazali sve ono što čini bogatu tradiciju i naslijeđe Hrvata Šokaca koji stoljećima žive u Beregu. Da taj san i dosanjaju pomogao je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji je dao potporu projektu hrvatske udruge, ali i zdušnoj pomoći bereškog župnika Davora Kovačevića, koji je ustupio godinama brižljivo sakupljanu kolekciju nošnje, pokućstva i drugih predmeta iz bereških kuća.
Brižni čuvari tradicije
A da kuća bude baš prava šokačka potrudili su se sami članovi Kranjčevića, koji su brižljivo opremili svaki kutak svoje šokačke kuće. Onim što su donijeli od svojih kuća, sa svojih tavana, što su dobili kao dar od Berežana.
„Svaka soba, svaka prostorija je malana onako kako se to nekada radilo. A nekada se svaka prostorija u kući malala drugačije. Molovale su žene, nisu se zvali majstori za to. Vidite, dolje su tkane krpare, i to su žene nekada radile na stativama. Pod je bio od zemlje i ta zemlja se mazala tri-četiri puta godišnje. Ima još mnogo stvari za koje nismo našli mjesta, što znači da su ljudi ipak sačuvali ono što su im ostavili njihovi stari. Ali ja bih izdvojio nošnju, mislim da takve nema nigdje“, kaže Marin Gorjanac, Berežanin koji desetljećima živi u Beogradu, ali dane u mirovini uglavnom provodi u rodnom selu.
„Ovako je kuhinja u Beregu izgledala prije stotinjak godina, jedino što su umjesto ovih stolica bile hoklice. Imamo stare kredence u kojima se držalo posuđe, tanjuri... I ovi tanjuri stari su 90-100 godina. Sve to našli smo u selu. Meni su 72 godine i još uvijek se volim obući u našu nošnju i puno mi znači što sada imamo ovu našu kuću, baš onako kako ja pamtim iz svojega djetinjstva“, priča s puno emocija Janja Balatinac.
Dio onoga što je izloženo u šokačkoj kući godinama je sakupljao velečasni Davor Kovačević.
„Kada sam vidio da naše bake na granici budzašto prodaju našu nošnju strancima, počeo sam kupovati, sakupljati s njihovih tavana ono što su htjeli baciti i sve čuvao u župnom uredu. Nadao sam se da ćemo jednog dana dobiti našu kuću u kojoj ćemo sve to izložiti da ljudi vide kako su nekada živjeli Šokci ovdje na sjeveru Bačke. Sedam šokačkih sela je u Bačkoj, a nekako su zapostavljena. A Bereg je u 100 godina dao 13 svećenika, jednu redovnicu, dva redovnika, jednog pjesnika. To je bogatstvo ovog sela, bogatstvo ovih Šokaca“, kaže velečasni Kovačević.
Nove mogućnosti
Presijecanjem vrpce Šokačku kuću u Beregu otvorio je veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Gordan Bakota.
„Ovo jest mala zajednica, ali zajednica koja ima višestoljetnu tradiciju. Svjesni smo koliko je bitno da ovdašnji Hrvati i Hrvatice opstanu na ovom području i bitno nam je da u ovom dijelu Vojvodine nastavi postojati živa hrvatska zajednica i jako me veseli što smo svi zajedno prepoznali projekt koji će sigurno biti mjesto okupljanja ovdašnjih Hrvata, ali i mjesto koje će pokazati da ovdje stoljećima žive Hrvati. To je ono što je bitno. I drago mi je da su ovdje i predstavnici Grada Sombora, jer pomake možemo praviti samo zajedničkim djelovanjem. Sigurno da će ova kuća moći biti iskorištena i za IPA projekte prekogranične suradnje, a prostor Podunavlja idealan je za to. Hrvatska želi sudjelovati u tim projektima i pomoći Hrvatima koji žive na ovim prostorima“, kazao je Bakota.
„Ovo je treća kuća u posjedu hrvatskih kulturnih udruga, a one su deficitarne kada su u pitanju vlastiti prostori što onda onemogućava brojne naše aktivnosti, kao što su projekti prekogranične suradnje kojima je temeljna pretpostavka da oni koji sudjeluju na natječaju imaju imovinu na svojem imenu. Naravno da je dobro što je ovaj dom pretvoren u jedan izložbeni prostor tradicijske kulture, posebno kada je u pitanju svakodnevni život, nošnja i sve ono što je vezano za kulturu stanovanja. Naravno da sve to iziskuje dodatni napor kada je riječ o održavanju i stavljanju ovih objekata u funkciju održivosti. Zadovoljni smo što je Hrvatska prepoznala ovu inicijativu iz Berega i svojim financijskim sredstvima pomogla da se ova ideja realizira“, kazao je ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.
Izvor: Hrvatska riječ (Zlata Vasiljević)
