Etnolog Dalibor Mergel je dobar poznavatelj povijesti starčevačkih i banatskih Hrvata. Tijekom novinarskog rada u mjesečniku Starčevačke novine bavio se brojnim temama iz lokalne prošlosti. Pripremajući svoje napise susretao se i s opsežnom arhivskom, memoarskom i žurnalističkom građom o Starčevačkoj republici. Sada je sve to sabrao te predstavio javnosti u predavanju o Starčevačkoj republici koje je u povodu 100. obljetnice od toga događaja održao prošloga tjedna u Galeriji Boem Doma kulture u Starčevu.
„Žitelji Starčeva hrvatske nacionalnosti su gnjevni zbog poziva za regrutaciju u proljeće 1919. godine u organiziranoj pobuni demolirali općinsku zgradu i nakratko prisvojili vlast u selu. U socijalizmu stvoren je lokalni mit o uspostavi tzv. Starčevačke republike čiji su kolovođe, navodno pod utjecajem boljševizma, željeli svrgnuti monarhističku upravu. Danas također možemo u Starčevu i okolici naići na njegove različite inačice. No, unatoč sačuvanoj opsežnoj arhivskoj građi o sudskom procesu vođenom protiv pobunjenika, napisima iz novina i privatnim zabilješkama, poslije čitavog stoljeća od ovih zbivanja nije razjašnjeno što se tada doista dogodilo“, naveo je Mergel.
Različiti kutovi
Mergel je u predavanju objasnio i društveni kontekst u kojemu je došlo do revolta starčevačkih Hrvata, a potom je govorio o samoj buni i njezinim posljedicama. Veoma podrobne bilješke o tim burnim vremenima ostavio je Mišo Brajac, međuratni čelnik HSS-a (Hrvatske seljačke stranke) i predsjednik starčevačke općine. Sudski proces protiv sudionika ustanka vođen je sve do 1928. godine. Nakon Drugog svjetskog rata u pančevačkome tisku i u Politici piše se o svemu kroz prizmu nove političke ideologije, a seljaci koji su se digli protiv vlasti i kralja Petra okarakterizirani su kao boljševici i komunisti. Tako je konstruiran lokalni mit koji se i dalje prepričava, a prava istina o razlozima zbog kojih se dogodila Starčevačka republika posve je zataškana.
„Želio sam da svi zainteresirani budu upoznati s različitim kutovima iz kojih se pisalo o događajima nastalim 1919. godine u Starčevu, pružajući mogućnost da svatko za sebe pokuša shvatiti to vrijeme i položaj u kome su se naši seljaci našli. Nadam se da sam uspio u svojoj namjeri da rasvijetlim ovaj vrlo zanimljivi dio starčevačke povijesti“, zaključio je Mergel na kraju svojega predavanja.
Sjećanje na pretke
„Važno je da se starčevački Hrvati sjećaju svoje povijesti i čuvaju je, a da po ugledu na slavne pretke uvijek hrabro istupaju protiv nepravde, ne dajući se potkupiti i pridobiti za različite osobne ciljeve i interese velikih“, istaknuo je predsjednik DSHV-a i zastupnik u Narodnoj skupštini te ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov u svojem obraćanju publici prije predavanja.
Žigmanov je također pozdravio napore Hrvata u Banatu na očuvanju svoje kulturne i povijesne baštine te ih pozvao da to i dalje čine uz pomoć i potporu hrvatskih institucija koja, kako je istaknuo, i ubuduće neće izostati.
Događaj je organizirala Udruga banatskih Hrvata uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Predavanju su nazočili i konzul prvog razreda Generalnog konzulata Hrvatske u Subotici Mihael Tomšić, član izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu Darko Sarić Lukendić, predsjednik Mladeži DSHV-a Marin Piuković i predsjednik Udruge banatskih Hrvata Goran Kaurić.
Isto predavanje bi, u organizaciji ZKVH-a, trebalo biti održano i u Subotici.
Izvor: Hrvatska riječ ( D. M. )
