„Mađarsko-hrvatski rječnik“ Krešimira Sučevića Međerala, Tatjane Vukadinović, Irine Jurović i Margit Bernadett Vuk i „Hrvatsko-mađarski rječnik“ Ernesta Barića i Janje Prodan trajna su vrijednost obaju naroda i temeljni kamen za još bolju hrvatsko-mađarsku suradnju, istaknuto je 8. ožujka na predstavljanju u Mađarskome institutu u Zagrebu.
Državni tajnik iz Ureda mađarskoga premijera Csaba Latorcai prenio je pozdrave mađarskoga premijera Viktora Orbána podsjetivši na višestoljetne mađarsko-hrvatske odnose. Istaknuo je zajedničku kršćansku prošlost te podsjetio kako je sveti Ladislav utemeljio zagrebačku biskupiju. „Naš kralj Béla IV. sklonio se u Trogir bježeći pred Tatarima“, napomenuo je dodavši kako se u Dubrovniku nalaze relikvije svetih Stjepana i Ladislava.
„Tijekom osam stoljeća, uz pojedine prijepore, mađarska je povijest bila i hrvatska, a hrvatska i mađarska povijest“, napomenuo je Latorcai dodavši kako bi iz zajedničke hrvatsko-mađarske povijesti preko hrvatsko-slavonskoga bana Nikole Šubića Zrinskoga i današnja EU štošta mogla naučiti.
Naglasio je kako nedavna istraživanja pokazuju da Mađari imaju dobre odnose sa susjedima te dodao kako su najpozitivniji odnosi s Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom.
Podsjetio je i na dobru suradnju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj.
Pomoćnik hrvatskoga ministra znanosti i obrazovanja dr. s. Tomislav Sokol pozvao je na nastavak dobre i duboke hrvatsko-mađarske suradnje.
Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić istaknuo je da su ova dva rječnika temeljni kamen za još bolju hrvatsko-mađarsku suradnju.
„Ti su rječnici“, smatra ravnatelj Croatice iz Budimpešte Csaba Horváth, „trajna vrijednost obaju naroda, a za hrvatsku zajednicu u Mađarskoj poseban kulturni događaj“.
„Mađarsko-hrvatski rječnik“ je rječnik dvaju tipološki različitih jezika za kakvim se već dugo osjeća potreba radi lakšega sporazumijevanja u raznovrsnoj svakodnevnoj komunikaciji. Rječnik je i bitno sredstvo u održanju samobitnosti nacionalnih manjina u Mađarskoj i Hrvatskoj.
Rječnik obuhvaća 38 tisuća riječi iz svih područja života, pomno odabranih natuknica suvremenoga mađarskoga jezika. Leksikografska obradba temelji se na suvremenim leksikografskim spoznajama.
Većina je natuknica dopunjena ilustrativnim primjerima sintagmi u kojima se natuknica može pojaviti, kao i frazema i idioma koji sadržavaju spomenutu natuknicu.
Uz značenja, rječnik donosi i gramatičke podatke o natuknicama, kao i opaske o stilskom okviru, odnosno stručnom žargonu u kojem se upotrebljavaju. S obzirom na veličinu korpusa, namjena rječnika jest omogućiti nesmetano snalaženje korisnika u svakodnevnoj govornoj komunikaciji, praćenjem medijskih tekstova namijenjenih širokoj publici, kao i uvid u pravni i gospodarski diskurs potreban za poslovnu i administrativnu komunikaciju među govornicima dvaju jezika.
Nisu zanemarene ni manjinske hrvatske zajednice u Mađarskoj, tako da su u rječnik uvršteni i izrazi vezani uz manjinsku samoupravu.
Radi točnoga opisa gramatičke strukture natuknica i radi valjane leksikografske obrade, izolirali su se ključni parametri u mađarskom jeziku.
Time će Rječnik moći poslužiti kao podloga za temeljitu kontrastivnu analizu dvaju tipološki posve različitih jezika, a uz to olakšati i raznovrsna istraživanja hrvatsko-mađarskih jezičnih dodira u prošlosti i sadašnjosti. Na temelju ovoga rječnika moći će se izraditi prikladni priručnici za učenje obaju jezika.
Na izradbi rječnika radili su hungarolozi i kroatisti. Po izboru natuknica i načinu obradbe to je prvi veći suvremeni mađarsko-hrvatski rječnik.
Promociju su pratili brojni uglednici iz akademskog života Republike Hrvatske i Grada Zagreba, među kojima su bili predstavnici Hrvatske matice iseljenika - urednica Vesna Kukavica te član Matičina Upravnog odbora književnik Đuro Vidmarović.
Izvor: Hina (foto: Hina)