Svečanim koncertom „Srijemci Hrvatskoj", održanom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata obilježila je 16. listopada dvadesetu obljetnicu svoga postojanja. Pokrovitelj koncerta bilo je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, na čijem je čelu ministar i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Božidar Pankretić, a sudjelovala su kulturno-umjetnička društva iz istočnog i zapadnog Srijema, društva prognanih Srijemaca u Republici Hrvatskoj, kao i etablirana imena hrvatske tamburaške scene.

Koncert je u ime organizatora otvorio Mato Jurić, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, podsjetivši kako je ona osnovana 28. prosinca 1991. godine u glavnom gradu Hrvatske, kada su Hrvati iz Srijema, Bačke i Banata u velikom broju bili prisiljeni napustiti svoj zavičaj u kojem su stoljećima živjeli kao autohtono stanovništvo te svoje utočište pronaći u matičnoj državi Republici Hrvatskoj.

„Tijekom Domovinskog rata u Hrvatsku je prognano oko 40.000 Hrvata iz tih krajeva, a Zajednica je osnovana s temeljnim ciljem organiziranja raznih oblika pomoći protjeranim Hrvatima u tim najtežim trenucima svoje povijesti, ali i s namjerom očuvanja, promicanja, razvitka i unapređivanja tradicijske baštine Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, kao i čuvanja vlastitog kulturnog identiteta u širokoj lepezi bogatog mozaika hrvatske kulture", rekao je predsjednik Jurić i dodao kako Zajednica djeluje kroz devet ogranaka diljem Hrvatske: Osijek, Požega, Virovitica, Koprivnica, Bjelovar, Rijeka, Poreč, Zadar i Zagreb, te devet zavičajnih klubova, koji su organizirani prema mjestu stanovanja iz kojih su se Hrvati doseljavali: Beška, Gibarac, Golubinci, Hrtkovci, Kukujevci, Nikinci, Slankamen, Petrovaradin i Srijemska Mitrovica.

U ime Grada Zagreba, domaćina koncerta „Srijemci Hrvatskoj", prisutne je pozdravio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, dok je pokrovitelj koncerta ministar i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Božidar Pankretić zahvalio na ukazanoj časti i čestitao dvadesetu obljetnicu postojanja Zajednice.

„Znate, u ovo teško vrijeme, u danima koji nisu jednostavni ni laki, teško je naći takvu zajednicu kao što je vaša, gdje ima toliko topline, iskrenosti i srca, a koje krasi zajedništvo, evo, već 20 godina. Danas je, nažalost, rijetkost da se ljudi međusobno pomažu. Danas je takvo vrijeme da se mirno prolazi pokraj ljudi u teškoćama, ne pruža se lako ruka pomoći. Zato ste vi jedan veliki, dobar primjer za ono što smo svi mi u svojoj suštini - ljudi, a to znači da uvijek treba biti čovjek, da treba pomoći svakome kome je naša pomoć potrebna", rekao je Pankretić i osvrnuo se na dvadeset godina postojanja Zajednice.

„Moja iskrena čestitka za sve ono što ste do sada učinili, na vašem upornom i plemenitom radu, jer samo toplinom vašeg srca mogli ste učiniti sve to što ste do sada napravili, a poglavito je hvale vrijedna činjenica da se držite međusobno na okupu i da se pomažete u dobru i zlu. Znam da nije bilo lako u tom teškom vremenu, a ne znam, pa čak ne mogu niti zamisliti kako je teško napustiti svoj topli dom, kako je teško bilo otići, pa makar i u svoju domovinu, među svoje sunarodnjake, ali ipak otići sa svojih višestoljetnih ognjišta. Kao što rekoh, mnogi od nas to ne mogu ni zamisliti, a vi ste to učinili i nama u domovini bili svijetli primjer kako treba biti jak u svome zajedništvu, cijelo vrijeme ostati zajedno i međusobno se pomagati", završio je Božidar Pankretić.

U prvom bloku svečanog koncerta „Srijemci Hrvatskoj", koji je vodio Branko Uvodić i snimali Hrvatska televizija i Hrvatski radio, nastupio je veliki tamburaški orkestar HKPD-a „Matija Gubec" iz Rume, folklorna skupina Zavičajne udruge Kukujevci iz Suhopolja, KUD „Julije Benešić" iz Iloka, tamburaški sastav HKPD-a „Tomislav" iz Golubinaca i folklorna skupina Zavičajne udruge Gibarac iz Osijeka.

Drugi blok bio je rezerviran za tamburaške sastave u kojem su nastupili: „Suhopoljski tamburaši" iz Suhopolja, „Sremci" iz Berka, „Tamburaši za dušu" i Marinko Blažinkov iz tamburaškog sastava „Dike". Slijedila su vodeća imena hrvatske tamburaške scene: Ćiro Gašparac, Vera Svoboda i Krunoslav Kićo Slabinac, a koncert je završen praizvedbom svečane pjesme (himne) Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata „Vratit ću se zemljo", koju je na stihove pjesnikinje Ljubice Kolarić-Dumić uglazbio maestro Josip pl. degl' Ivellio, a izveo ju je veliki zbor od 120 članova, sastavljen od triju zborova: Hrvatskog pjevačkog društva „Slavulj" iz Petrinje, Hrvatskog pjevačkog društva „Jeka" iz Samobora i Mješovitog pjevačkog zbora „Emil Cosetto" iz Zagreba, pod ravnanjem maestra Jo

sipa pl. degl' Ivellia.

Obilježavajući svoju dvadesetu obljetnicu Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata cijelu je ovu godinu diljem Hrvatske organizirala brojne kulturne i sportske manifestacije, a neposredno je prije koncerta izdala i knjigu memoara pučkog pjesnika Ivana Bonusa „Moj voljeni i kićeni Srijeme" u kojoj je autor na 347 stranica stvorio djelo koje nadilazi njegov život i postaje zapis o stradanjima nedužnih Hrvata u Srijemu, njihovu progonu, prognaničkim traumama i nalaženju novih domova, ali i trajno svjedočanstvo o njihovom samoorganiziranju kroz Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, u Republici Srbiji, i Zajednicu protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata u Republici Hrvatskoj.

Naravno, središnji događaj obilježavanja dvadesete godišnjice postojanja bio je svečani koncert „Srijemci Hrvatskoj", koji je pred dvije tisuće ljudi u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog još jednom pokazao kako su prognani Hrvati iz Srijema svojim dolaskom u Hrvatsku donijeli i svoju bogatu tradicijsku kulturu te svojim samoorganiziranjem sačuvali svaki djelić onog srijemskog folklornog tkiva u lepezi hrvatske kulture. Jer, duh naroda je neuništiv, može mu se oteti kuća i selo, ali ne i duša, a upravo je ta duša utemeljenjem Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata 28. prosinca 1991. godine udahnula novi život prognanim Srijemcima i postala simbolom njihovog zajedništva, kao dragocjenom odrednicom životnog puta u kojem su stoljećima, rame uz rame, stajali mnogi Srijemci sačuvavši svoj identitet od zaborava.

Tekst i fotografije: Zlatko Žužić