Rič pod đermom manifestacija je koju Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Đurđin organizira u suradnji sa župom sv. Josipa Radnika na dan Dužijance u Đurđinu, prije Bandašicinog kola. Svake godine posvećena je velikanu iz prošlosti ili sadašnjosti, a ove godine govorilo se o liku i djelu biskupa Subotičke biskupije Lajče Budanovića, s obzirom na to da je prošlo 150 godina od njegova rođenja (Bajmak, 27. III. 1873. – Subotica, 16. III. 1958.). Biskup Budanović smatra se velikanom mjesne Crkve, ali i bačkih Hrvata, budući da je radio na očuvanju njihovog vjerskog, kulturnog i narodnog identiteta.
O biografskim činjenicama biskupa govorio je župnik domaćin vlč. Daniel Katačić, o važnosti njegova rada mons. Stjepan Beretić, a pročitan je rad o njemu višeg znanstvenog suradnika u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu dr. Roberta Skenderovića.
Biskup 31 godinu
Katedralni župnik mons. Beretić, na čijem je mjestu službovao i Budanović, o pokojnom biskupu rekao je kako je bio ličnost iznimnih sposobnosti i strahovite energije te da će zbog toga ostati dostojanstveni svjetionik biskupima, svećenicima, redovništvu i vjernicima Subotičke biskupije. „Napajan dubokom molitvom zadužio nas je zadivljujućom radnom energijom. Biskup Lajčo nas oduševljava snagom koja ne poznaje strah ni pred čim", naveo je mons. Beretić.
Istaknuo je on i kako je Budanović napisao molitvenik Slava Božja, sazdao je prvu Bačku sinodu kad je izdao Bački zakonik, osnovao nekoliko novih župa te podigao 30-ak crkvi među kojima je i đurđinska.
„Bio je odlučan i pravičan poglavar, traženi ispovjedaonik i veliki molitelj. Kažu da je njegov molitvenik najviše istrošen na listu gdje je stajala molitva sv. Josipu za dobru smrt. Na čelu subotičke župe sv. Terezije je stajao 38, a na čelu administrature 35 godina. Kao biskup djelovao je 31 godinu. Umro je u dobi od 85 godina", rekao je katedralni župnik.
Prema riječima mons. Beretića, pokojni biskup Budanović se pored duhovne, bavio i kulturnom djelatnošću te je među ostalim osnovao 1933. Maticu subotičku.
Nositelj vjerskog, društvenog i kulturnog života
Povjesničar dr. Robert Skenderović pisao je o važnosti biskupa Budanovića u znanstvenom članku Lajčo Budanović nositelj vjerskog, društvenog i kulturnog života bačkih Hrvata. Zbog odsutnosti dr. Skenderovića, rad je pročitao tajnik Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Josip Bako.
„Najvažnije je istaknuti da je po svome pozivu uvijek bio prvo katolički svećenik. Nakon generacije Ivana Antunovića i Đene Dulića nastupila su nova vremena. Već od 1900. godine, kao vođa našeg naroda istaknuo se svećenik Pajo Kujundžić, a uz njega su stasali tada mladi svećenici Blaško Rajić i Lajčo Budanović, koji je djelovao u Bačkoj na socijalnom, nacionalnom i vjerskom polju. I u Subotici, i u Novom Sadu, i u Baji ostavio je pozitivan trag svoga djelovanja, a bio je poznat i u Hrvatskoj", napisao je dr. Skenderović te istaknuo kako će biskup Budanovića među bačkim Hrvatima ostati upamćen „kao čovjek koji je volio svoj narod, koji je za svoj narod patio i bio proganjan, ali je ostao ustrajan u toj ljubavi".
Na Riči pod đermom nastupio je dječji zbor HKPD-a Đurđin kojega vodi Nela Skenderović, a čitanjem poezije predstavljena je i literarno-dramska sekcija Društva.
Među uzvanicima manifestaciji je nazočio ministar u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov, predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca mons. dr. Andrija Anišić, dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća za Suboticu Slavko Benčik, predstavnik Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Josip Bako te ravnateljica škole u Đurđinu Ljiljana Dulić.
Izvor: Hrvatska riječ (J. D. B.)
