Nekoliko godina unazad traje suradnja između mladih aktivista iz redova hrvatske manjinske zajednice u Srbiji i srpske manjinske zajednice u Hrvatskoj. Na inicijativu predsjednika povjerenstva za mlade Hrvatskog nacionalnog vijeća Maria Vrselje i Jelene Nestorović iz Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj realiziran je projekt susreta mladih pripadnika ovih dviju nacionalnih manjina s obje strane granice. Projekt je pomogla i financirala Konferencija europskih crkava. Susret je trajao od 10. do 13. travnja u Bruxellesu.
Mladi aktivisti, političari i pravnici iz redova srpske i hrvatske nacionalne manjine razgovarali su o problemima i izazovima s kojima se sreću kao manjinci u svojim zemljama. U Europskom parlamentu mladi su imali sastanak i ručak s hrvatskim europarlamentarcem Ivanom Jakovčićem. Na sastanku u Europskoj komisiji moglo se razgovarati i o pridruživanju Srbije Europskoj uniji. Mogla su se čuti i iskustva iz modela Sjeverne Irske i pomirenja katolika i protestanata u toj zemlji. Aktivisti su imali priliku i biti gosti u veleposlanstvima Srbije i Hrvatske u Bruxellesu.
Organizatori su napravili i niz zanimljivih radionica u kojima su izneseni konkretni problemi obiju zajednice. Projekt koji je obuhvaćao 20 mladih s obje strane granice (po 10 mladih iz svake zajednice) je imao i zabavan dio, a to je zajedničko pripremanje i kuhanje večere, kao i isprobavanje belgijskih čokolada.
U tijeku je i snimanje dokumentarnog filma o susretu mladih pripadnika hrvatske i srpske nacionalne manjine.
Tim povodom Mario Vrselja kaže kako je ovaj projekt „kruna uspjeha“ njegovog rada:
„Nismo išli kritički na sagledavanje problema, već smo se pokušali međusobno naći u tuđoj ulozi. Začudili biste se koliko mi kao Hrvati u Srbiji imamo sličnosti s mladim Srbima u Hrvatskoj. Stigmatiziranje svima nekako najviše predstavlja problem. Mi smo donijeli i Deklaraciju o međusobnom razumijevanju i suradnji 2015. godine. Žao mi je zato što nije bila mnogo medijski propraćena. Mediji vole senzacionalizam pa im to valjda i nije bilo interesantno. Ovdje u Bruxellesu za nas su imali sluha oba veleposlanstva, europarlamentarci, predstavnici Europske komisije i Konferencije europskih crkava. Kao Hrvati iz Srbije smo se dotakli problema s udžbenicima, medijskim prostorom i stigmatiziranjem u medijima, problemom zapošljavanja, zastupljenosti u tijelima lokalne samouprave i u pokrajinskom i državnom parlamentu, pa i bunjevačkog pitanja. Pohvalili smo i Srbiju na njenom europskom putu. Posebno bih istaknuo i susret s Davidom McAlisterom. Razgovarao sam s njim i njegove riječi ulijevaju nadu u svijetlu budućnost naše nacionalne manjine. U Europskoj biskupskoj konferenciji sam postavio pitanje i o dolasku Pape u Srbiju. Vjeruju da će se to dogoditi u naredne dvije godine. Nastavljamo s projektima i suradnjom, jer mi mladi možemo zajedno. Volio bih da Hrvatska pomogne Srbiju na njenom europskom putu. Svako zahlađenje odnosa među državama se odrazi i na naše dvije manjinske zajednice. Smatram da su takve stvari bespotrebne. Idemo dalje. Krajem jeseni nastavljamo s konstruktivnim susretima.“
Predstavnica srpske mladeži iz Hrvatske Jelena Nestorović također ističe značaj ovakvih susreta:
„Sudjelovanje u ovom projektu za nas je velika čast, zadovoljstvo i nešto čime se izuzetno ponosimo. Upoznali smo brojne mlade, kvalitetne ljude, pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i ustanovili da dijelimo vrijednosti mira i dijaloga kao i generalno nastojanje da svijet oko sebe činimo boljim. Zajednički rad na razvijanju tih vrijednosti važan je za stabilnost i napredak čitave naše regije, a manjinske zajednice mogu biti vezivne niti u tom procesu. Bruxelles je nešto drugačiji od gradova na koje smo navikli. Ljudi pričaju na različitim jezicima, izgledaju različito, bave se različitim poslovima. Te činjenice tamo se doživljavaju kao nešto što obogaćuje okolinu i sam grad, a ne promatraju se kao nešto negativno, sumnjivo i prijeteće. Naša je zajednička dužnost boriti se i izboriti da takvo shvaćanje prevlada i kod nas. Raznovrsne kulture, tradicije, religijska različitost, jezici i mentaliteti predstavljaju naše bogatstvo i snagu i tako se trebaju tretirati.“
Izvor: Hrvatska riječ (Marin Piuković)
