Vrhunac jubilarnog 15. Tamburica Festa završio je gala koncertom Tamburaške filharmonije u kojem su sudjelovali tamburaši, njih oko 170 iz 11 zemalja regije (Srbija, Rumunjska, Mađarska, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Italija, Bugarska i Makedonija), deset udaraljki iz simfonijskog orkestra i mješoviti višeglasni zbor s oko 50 članova. Uz sve njih, na novosadskom Trgu slobode, 21. kolovoza, nastupili su i solisti: virtuoz na tamburi Branko Jovanović Bako, regionalna pop zvijezda Kaliopi, solistica na trubi Danijela Veselinović, Dragana Kuzmanović na harmonici i talijanski tenor Mattia Zanatta. Koncertom su ravnali, vrhunski poznavatelji tamburaške glazbe domaćin Zoran Mulić, Siniša Leopold iz Hrvatske, te Gregor Zagorc iz Slovenije koji su koncert ocijenili impresivnim.
Na programu se se našle poznate svjetske klasične kompozicije, poput Seviljskog brijača, Igre sabljama, Bolera... kao i kompozicije pisane za tamburaške orkestre.
„Nakon više od 40 godina umjetničkog rada prvi put sam sudionik veoma zahtjevnog koncepta koji će se pamtiti po mnogo čemu. Najviše je profitirala tamburica koja je dokazala da je instrument neslućenih i nesagledivih mogućnosti", rekao je za Novosti.rs dirigent Siniša Leopold, dok je dirigent iz Slovenije Gregor Zagorc istaknuo kako je svim sudionicima bila čast sudjelovati u ovome projektu koji je postao dijelom povijesti. Dirigent i kompozitor Zoran Mulić je rekao kako je ovo bila pobjeda simfonicizma u tamburaškoj muzici. „Potpuno nova estetika i više nema nazad. Svaka nova pjesma tražit će apsolutne umjetničke vrijednosti. Jedino je to put ozdravljenja, tražiti suštinu u ljepoti i dobroti", naglasio je Mulić.
Na ovome koncertu sudjelovali su i članovi Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevački pisama. „Odazvali smo se na poziv Jovana Joce Adamova, koji je idejni tvorac ove Tamburaške filharmonije i danas nakon i ovoga iskustva mogu reći da nam je bila čast svirati i muzicirati. Koliko djeci i njihovim roditeljima, toliko i meni osobno, budući da proteklih 15 godina nisam aktivni izvođač. Svi ovi dirigenti jako dobro znaju svoj posao i uspjeli su na sve nas prenijeti emocije. Kada su se upalila svjetla pozornice i proradio onaj tamburaški ponos, sve je išlo s osmijehom na licu. Kompletan koncert je bio izuzetno veliki naboj emocija. Zaista iskustvo za pamćenje", rekla je za naš tjednik profesorica tambure Mira Temunović koja je svirala na ovome koncertu skupa s još devetero članova HGU Festival bunjevački pisama. Iako su se u ovu priču uključili nešto kasnije od drugih, imali su 20 dana navježbati 16 ozbiljnih kompozicija, što je po riječima Mire Temunović zahtijevalo ozbiljan rad, te su tako svakodnevno imali probe po dva-tri sata. „Moram istaknuti kako su mladi ovaj projekt zaista ozbiljno shvatili i posvećeno radili. S ponosom mogu reći da smo uživali", kaže Temunović.
Ovome koncertu prethodilo je i četiri večeri Tamburica Festa na kojima je premijerno prikazan dokumentarni film Zaustavite Dunav i skazaljke stare, održana je Revija mladih tamburaša, kao i natjecanje orkestara iz pet zemalja i prva Tamburaška Mondovizija – natjecanje vokalnih solista iz 15 država, te koncerti simfonijskog orkestra Johann Strauss iz Austrije i Velikog tamburaškog orkestra RTV Vojvodine.
Za najbolji orkestar proglašen je tamburaški orkestar Hrvoja Harkanovca iz Osijeka, a članovi ovoga orkestra ponijeli su i sljedeće titule: već spomenuti Hrvoje Harkanovac ponio je titulu najboljeg primaša, njegov kolega Sebastijan Kovačević je proglašen za najboljeg basprimaša, dok je za najboljeg vokalnog solista i begešara (basista) proglašen Matko Juriš.
Diploma i specijalno priznanje za umjetnički izraz pripala je TS Mlin iz Slovenije, dok je priznanje za njegovanje tradicije dobio TO Fermata iz Mađarske. Nagradu za najbolju orkestarsku interpretaciju ponio je TS Esminger iz Mostara, dok je za najbolju solisticu izabrana Snjižana Koverha iz Ukrajine.
S ovim koncertom podignuta je još jedna ljestvica u svijetu tamburaške glazbe. Tambura (kao instrument) je već davno dokazala svoje mogućnosti, samo ih je potrebno ponuditi široj javnosti i izvaditi ju iz zapećka.
Izvor: Hrvatska riječ Ž. V.
Foto: Klara Dujak
